1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Žrtve mina: "Mi smo društvena nebriga"

4. april 2010

Međunarodni dan borbe protiv mina obilježava se 4. aprila - U posljednjih četrnaest godina od mina je stradalo 1.697 osoba, od čega 496 smrtno. Još uvijek je tri procenta Bosne i Hercegovine minski sumnjiva površina.

https://p.dw.com/p/Mms8
Najčešći razlozi stradavanja civila su nepoštivanje minskih oznaka.
Najčešći razlozi stradavanja civila su nepoštivanje minskih oznaka.Foto: DW

Dvije sestre, Mirsada i Fahrija među prvim su žrtvama rata u BiH skrivenih, podmuklih ubica. Prije osamnaest godina u pauzi između granatiranja iz skloništa su krenule kući. „Naišle smo na „naše“ minsko polje. Prva je na minu stala sestra Mirsada, a nekoliko trenutaka poslije i ja. I tako... izgubile smo po jednu nogu“ – govori uzbuđeno starija Fahrija. U njihovoj kući, tik uz nekadašnju liniju razgraničenja boravila je i Princeza Dijana promovirajući kampanju borbe protiv mina prilikom posjete Bosni i Hercegovini.

Sestre Fahrija i Mirsada Đulić sa bratom Ramom - Nastradale smo 1992 godine u minskom polju.
Sestre Fahrija i Mirsada Đulić sa bratom Ramom - Nastradale smo 1992 godine u minskom polju.Foto: DW

Nekoliko stotina metara dalje, prije dvije godine, deminer Enver Dautović imao je uobičajen početa radnog dana. „Bilo je maglovito jutro, dvojica mojih kolega su razgovarali, a ja se izdvojio desetak metara uz drvo i odmarao. U jednom trenutku sam vidio plamen, nisam čuo detonaciju i osjetio sam kako me je nešto udarilo. Znao sam da je aktivirana mina „prom“. Doživio sam adrenalinski šok i nisam imao bolove u tom trenutku“ – prisjeća se. Kolege Fahrudin Hodžić i Admir Redžić smrtno su stradali a Enver je ostao bez lijeve ruke i lijeve noge.

Do 2019. godine BiH bez mina

Mi smo društvena nebriga a briga smo porodice i prijatelja - nastradali deminer Enver Dautović.
Mi smo društvena nebriga a briga smo porodice i prijatelja - nastradali deminer Enver Dautović.Foto: DW

“Prošle godine zabilježeno je 28 žrtava minskih incidenata, a smrtno je stradalo devet osoba, dok je 19 povrijeđeno“ – kazuje Svjetlana Trifković, iz Centra za uklanjanje mina BiH i dodaje da se počelo sa implementacijom Strategije protivminskog djelovanja.

„U 2009. godini sa implementacijom je otpočela Strategija protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine 2009-2019. godina, i kao i prethodnih godina, misija svih učesnika u realizaciji strateških i operativnih ciljeva protivminskog djelovanja odnosila se na uspostavljanje sigurnog okruženja za građane Bosne i Hercegovine, održiv povratak i društveno-ekonomski razvoj lokalnih zajednica i zemlje u cjelini, zbog činjenice da rješavanje problema mina predstavlja jedan od osnovnih preduslova za ostvarenje misije. Prvu godinu implementacije strateškog plana karakteriše i novi princip u planiranju protivminskog djelovanja koji je sa nivoa zajednice izdignut na nivo opštine.“

Njemačka pomaže deminiranje

Njemačka vlada je izdvojila 300.000 eura u projekat deminiranja povratničke Sjenina Rijeke. Iako je deminiran dio uz Osnovnu školu Petar Kočić, djeca su još uvijek oprezna. Hermina prepričava kako je komšija Rifet nastradao veoma blizu, dok Safet ima priču o čobaninu koji je nastradao čuvajući ovce. „Kada se nesreća desi žrtve bivaju brzo zaboravljene“ - žali se Fahrija Đulić – „ Šta ću...kako je tako je. Umjesto da primam penziju za svojih 28 godina koliko sam neprestano radila u proizvodnji, a moja sestra u istoj firmi 22 godine, mi primamo bijednu, umanjenu invalidninu“.

Ucenici i uciteljice skole Petar Kočić - Njemačka vlada je uložila 300.000 eura u deminiranje ovog povratničkog mjesta.
Ucenici i uciteljice skole Petar Kočić - Njemačka vlada je uložila 300.000 eura u deminiranje ovog povratničkog mjesta.Foto: DW

„Osigurani smo na minimalac pa i penzije su takve“ - kaže deminer Enver Dautović: “Od zvaničnih lica za ove dvije godine niko mi nije došao u posjetu. Mi smo društvena nebriga, a briga svojih bližnjih i prijatelja“, govori razočarni deminer poručujući kolegama da interes firme stave u drugi plan, a da prvenstveno misle o svojoj sigurnosti.

Očekuje se veće uključenje domaćih vlasti, a postepeno smanjenje donatorskih sredstava. Sredstva koja su potrebna za ostvarenje ovog plana su u prosjeku 80 miliona KM godišnje. Žrtve se rijetko pominju, osim 4. aprila.

Autor: Mirsad Čamdžić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić