100 godina omiljene i omražene "Pravde"

I sto godina nakon što je ovaj list pokrenuo Vladimir Iljič Lenjin čuvena ruska Pravda još uvijek liči na ono staro izdanje. Na naslovnoj stranici je Lenjinova slika i natpis "Proleteri svih zemalja, ujedinite se". Ipak ovo nekadašnje "oružje u borbi protiv imperijalizma" danas je izgubilo svoj nekadašnji uticaj, pa i tiraž. Nekada se Pravda štampala u više desetina miliona primjeraka, a danas u samo 100.000.

Osnivači ovog lista iz Revolucionarne partije boljševika su već od prvog izdanja koje je koštalo dvije kopejke znali da "raspale" ruske emocije. Prvi urednik lista je bio 22-godišnji student Vjačeslav Srjabin, poznat i po svom nadimku Molotov (čekić). Nedostatak novinarskog iskustva drugovi u redakciji nadomještaju entuzijazmom. Već u prvom broju je bilo jasno da je list Pravda usmjeren protiv carskog režima, koji je dao i povod za jedan od udarnih članaka - aprila 1912. su careve trupe strijeljale 170 radnika koji su štrajkovali u jednom rudniku zlata.

Lenjinova pozornica

"Radnička klasa stvara bogatstvo ove zemlje i ona će i požnjeti plodove svoga rada", pisalo je na naslovnoj stranici. Najžešće napade protiv carskog režima vrši jedan novinar iz emigracije. Skoro svakodnevno Vladimir Uljanov, kasnije poznat pod nadimkom Lenjin, šalje redakciji svoje članke poštom iz jednog sela u blizini poljskog Krakova. Lenjin obožava da provocira. U novembru 1912. on kritikuje umjerene socijaliste koji su se "inficirali malodušnošću i očajem". Lenjin želi revoluciju. Istovremeno piše o "ludačkom naoružavanju i imperijalističkoj politici Evrope" koja ovaj kontinent pretvara u "bure baruta".

Tek Prvi svjetski rat je u Rusiji stvorio uslove povoljne za revoluciju. Carskom režimu nije koristilo što je, po izbijanju rata 1914. godine, zabranio Pravdu. Nakon svrgavanja cara, Pravda je ponovo tu, a njenim sadržajima ponovo upravlja Lenjin koji se vratio iz emigracije. Bilo je to 1917. Ovaj list postaje državno glasilo.

Urednici pred streljačkim vodom

List Komunističke partije sada propagira ukidanje opozicije i njenih glasila, hvali kolektivizaciju industrije i poljoprivrede. Hvale se i komunistički lideri. Tako Molotov, koji je u međuvremenu postao ruski ministar vanjskih poslova, veliča "genijalno stvaralaštvo velikog Staljina".

"Velika Staljinistička epoha" (naslovna stranica Pravde, 1937. godine) traži i žrtve na putu ka komunizmu. U žrtve se ubrajaju i neki novinari ovog lista. Staljin je 1938. naredio strijeljanje bivšeg glavnog urednika Pravde, Nikolaja Buharina. Ubijen je i reporter Mihail Kolcov čiji "Španski dnevnik", dnevnik koji govori o građanskom ratu u Španiji, ima i nesporan literarni kvalitet. Kroz uredništvo Pravde prolaze kako genijalni novinari poput Kolcova, tako i brutalne ličnosti poput Leva Mehlisa za koga je čak i Staljin rekao da je "užasno biće".

Podvala nacista

28. avgusta 1941. su brojni Rusi u zapadnim dijelovima Sovjetskog Saveza u rukama imali primjerak Pravde u kojem je pisalo: "Sjajni rezultati njemačkog napretka". Misli se naravno na vojne uspjehe njemačke vojske. Falsifikovano izdanje Pravde bilo je djelo njemačkih obavještajaca i propagandista - sve sa Hitlerovim portretom na prvoj stranici.

Falsifikovano izdanje je kao moto na prvoj stranici imalo natpis "Proleteri svih zemalja, ujedinite se u borbi protiv boljševizma". "Falsifikovano" izdanje Pravde izlazilo je sve do 1943. - do pobjede ruske armije kod Staljingrada.

I danas glasilo komunista

Nakon Staljinove smrti Pravda se preobrazila u birokratsko glasilo Komunističke partije, a 1975. dostigla je svoj najveći tiraž od 10,6 miliona primjeraka. Poslije godina raspada Sovjetskog Saveza ovaj list preživljava kao glasilo najjače ruske opozicione partije - Komunističke partije ruske federacije. "Ovaj list i danas masama prenosi socijalističke ideale", piše na današnji jubilej lider komunista Genadij Zjuganov. Pravda je u svojih današnjih 100.000 primjeraka list koji se brzo proda, tvrde radnici u kioscima Moskve.

U svom izdanju od 1. maja 2012. list veliča zasluge Josifa Visarionoviča Staljina, koga istoričari inače krive za smrt miliona ljudi. Za 100. rođendan redakcija svom već ostarjelom čitalaštvu želi "dobro zdravlje i dug život".

Autor: Azer Slanjankić (spiegel, dpa)

Odgovorna urednica: