108 nacija u lijepom, njemačkom gradiću
10. juni 2018
Ako nitko drugi, onda je Zaklada Bertelsmann sa svojim istraživanjem o etničkoj raznolikosti u njemačkim gradovima od gradića Germersheima učinila nacionalnu znamenitost. Ljupki gradić pedesetak kilometara od Mannheima sa starom utvrdom i tradicionalnom gradskom vijećnicom je njemački koliko neki gradić uopće može biti njemački. Ipak, ima ih i koji nikad u životu nisu bili u tom gradiću pa ipak glasno trube kako je u njemu „puno previše stranaca".
„Da, da, to kaže i ona stranka s plavim znakom (AfD). Ja mislim naravno nešto sasvim drugo", smije se kršćanskodemokratski gradonačelnik Marcus Schaile. On jest gradonačelnik, makar se čini da je prije glavni tajnik UN-a: još po prebrojavanju stanovništva 2011. u tom gradiću s 22 tisuće stanovnika ih je 54% stranog podrijetla. U međuvremenu ih je oko 40%: „Mi tu imamo 108 nacija", ponosno kaže gradonačelnik.
Zaklada Bertelsmann je nedavno objavila studiju o etničkoj raznolikosti i ovaj gradić je posebno istakla po njegovoj „kreativnoj" ulozi u integraciji, otvorenosti i kulturnoj raznolikosti. Jer tu se ne priča samo, nego se rješavaju problemi i nalaze novi načini. Najvažnije je da se ništa ne mete pod tepih. Gradonačelnik je naravno ponosan na tu ocjenu i kaže nam kako „kod nas stvari dobro idu".
I packe njemačkim gradovima
Zaklada je zajedno s Leibnizovim institutom za prostornu sociologiju predstavila istraživanje čitavog niza njemačkih gradova. Frankfurt na Majni je ocijenjen kao „magnet" za ljude iz drugih zemalja, Stuttgart je ocijenjen kao „solidan" u pitanju integracije, Bremen je dobio ocjenu „ambivalentan" – ne na kraju i zbog skandala u tamošnjoj ispostavi za dodjelu azila. Neki gradovi su dobili i packe: Dresden je upozoren kako treba mnogo „nadoknaditi", ali većina manjih gradova je ocjenjena kao „neiskusna". Ali Germersheim je pokazao svima kako se može.
Felicitas Hillman iz Instituta Leibniz ne misli da su bile potrebne još strože ocjene: „Zato bi trebali doista dobro proučiti sve te gradove". Ovako su svoje ocjene uglavnom temeljili na postojećim studijama i dokumentima. No profesorica za urbanizam i regionalno planiranje Tehničkog sveučilišta Berlin je uvjerena: „Migracija je golema zadaća za općine, ali to je i zadaća koja nas čeka u budućnosti."
U usporedbi s mnogim drugim mjestima, tom primjernom gradiću je razmjerno lako jer mu i gospodarski dobro ide: u Germersheimu je logistički centar Daimlera, jedan od pogona najvećeg proizvođača staklene ambalaže Ardagh Glass, sjedište tvornice namještaja i kuhinja Nolte... Stopa nezaposlenosti je oko 6%, jer uz industriju dobro ide i manjim tvrtkama i obrtnicima. Gradonačelnik je osobito ponosan što je tamo i ogranak Sveučilišta u Mainzu koji se bave jezicima, prijevodom i kulturologijom: „Mi se nazivamo grad jezika", kaže nam Schaile. Ali i dodaje: „Morate razgovarati s ljudima, a ne o njima."
Pomoć stručnjaka za rješavanje etničkih sukoba
No niti u Germersheimu nije uvijek vladala tolika sloga. Početkom devedesetih i tamo je izbio pravi etnički rat između „Nijemaca" – zapravo etničke njemačke manjine iz Sovjetskog Saveza koji su se mogli vratiti u Njemačku i „Turaka", tradicionalnih gastarbajtera. „Htjeli su odrediti, tko je tu gazda", kaže nam gradonačelnik. Kulminacija je bila tučnjava u kojoj je sudjelovalo četrdesetak, pedesetak mladića na trgu usred grada.
Ali grad je doveo pravog stručnjaka za takve sukobe koji je iskustvo stekao i u gradu koji doista poznaje takve bitke – francuskom Marseillesu. On je doveo predstavnike sukobljenih strana za jedan stol i pitao ih, što sad? „Kod nas može biti svega, samo ne nevolja", kaže nam gradonačelnik.
Naravno i analitičari socioloških kretanja upozoravaju kako je dobro gospodarstvo važna pretpostavka i kako se mora više usuglasiti politika razvoja gradova i politika integracije. Isto tako, zato treba i novčana pomoć pokrajina i vlade u Berlinu. Ali je isto tako važno da došljaci moraju biti uključeni u političke odluke, sve do „prava glasa za komunalne predstavnike i za građane koji nisu iz EU-a", piše u prijedlozima ove studije. „Društvo se mora moći snaći s integracijom i raznolikošću. Mnogo je bolje djelovati proaktivno", smatra Felicitas Hillman ukazujući na val došljaka koji su u devedesetima došli u Njemačku. Potrebna je i načelna otvorenost gradova jer „inače ćemo ponoviti greške koje smo tada učinili i izgubit ćemo mnoge koji su visoko motivirani."
Dvadesetak kilometara do drugog ekstrema
Da može biti i puno drugačije, dovoljno je sjesti u auto i iz Germersheima voziti samo dvadesetak kilometara prema jugoistoku. Tamo ćemo stići u Kandel, gradić koji je također dospio u središte njemačke pozornosti nakon što je u prosincu ubijena jedna djevojka. Ubojica je bio njezin bivši dečko, ali je u prvi plan došla činjenica kako je on izbjeglica iz Afganistana. U Kandelu je od onda desničarski populistički AfD stalni gost i neprekidno priređuje mitinge i manifestacije. Pokušali su doći i u Germersheim: „Da, bili su prije dva tjedna i kod nas", kaže nam gradonačelnik Schaile. Bio je radostan što su samo rijetki došli i obazirali se uopće na njihovu manifestaciju.