14. godina od genocida u Srebrenici

Komemoraciji i dženazi žrtvama genocida 1995. godine, kako se procjenjuje, prisustvovalo je oko 30.000 ljudi. Među prisutnima bili su i predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Haris Silajdžić, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, članovi Vijeća ministara BiH i državnog parlamenta, te mnogi drugi predstavnici političkog i javnog života BiH i diplomatskog kora.

"Kada se sjećamo žrtava, moramo u mislima nositi i jednostavnu, ali tešku istinu - da su istina i pravda, a ne osveta, put ka miru. Pravda je ta koja će ugasiti mržnju što je ovdje ispoljena, ona je ta koja će spriječiti trijumf zla", kazao je u subotu u Potočarima visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko obraćajući se okupljenima na komemoraciji i kolektivnoj dženazi ubijenim Srebreničanima.

On je današnje prisustvo mnogih ljudi na dženazi ocijenio i znakom solidarnosti. "Time umrli nisu sami", rekao je Inzko i dodao: "Ne želimo zaboraviti nijednog rahmetliju, nijednog pokojnika. Jer, ako bismo mrtve zaboravili, to bi bilo kao da ih ubijamo drugi put."

Bez visokih zvaničnika iz Republike Srpske

Današnjoj komemoraciji u Srebrenici nije prisustovao niko od visokih zvaničnika Republike Srpske, a Vlada RS imenovala je delegaciju za odlazak u Potočare. Delegaciju na komemoraciji u Potočarima činili su Omer Branković, ministar za ljudska prava i izbjeglice, Miladin Dragičević, savjetnik premijera, i Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma.

Adil Osmanović, potpredsjednik Republike Srpske, izjavio je da Vlada RS i nevladine organizacije ovog bh. entiteta još uvijek ne žele priznati i prihvatiti ono što se dogodilo u Srebrenici.

„Danas su ovdje trebali biti i predsjednik i premijer Republike Srpske. Oni su ti koji treba da kažu prepoznatljive, snažne riječi, da se ovdje desio genocid, a što je već potvrdio i Haški tribunal", kazao je Osmanović u subotu u Potočarima.

Svijet nije spriječio pokolj

Organizacije za ljudska prava iz Srbije izrazile su u subotu zabrinutost zbog toga što država Srbija nije imala razumijevanja za zahtjeve da 11. juli bude proglašen danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Ako jedan zločin zaslužuje najveću kaznu, onda je to genocid, i bilo kakvo poigravanje s brojevima, žrtvama, poricanjem ne smije imati podršku države, a još manje smije biti državna politika jedne zemlje koja ide ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji", navedeno je u zajedničkom saopštenju sedam nevladinih organizacija za ljudska prava povodom 14 godina od tragedije u Srebrenici.

"Dok se sjećamo ove tragedije i genocida, moramo još jednom priznati da svijet nije ništa učinio ni spriječio pokolj nevinih građana Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Žepe, Milića, Zvornika, Rogatice i Višegrada", kazao je u subotu u Potočarima američki ambasador u BiH Charles English govoreći na komemoraciji i kolektivnoj dženazi ubijenim Srebreničanima.

Onima koji poriču genocid, pokušavaju ga minimizirati ili ne priznaju odgovornost za njegove posljedice, English je poručio: "Time samo činite da mrlja zločina postane još veća, usložnjavate ovaj zločin i postajete saučesnici u tome", a kongresmen Russ Carnahan koji je takođe prisustvovao komemoraciji je u ime američke delegacije položio vijenac na memorijalni kamen u Potočarima.

Rođen, ubijen i sahranjen 11. jula

„Ovo je najtužniji dan, iako je i svaki drugi dan u godini za nas majke, veoma tužan. To traje punih 14 godina i sramota je što istina i pravda za Srebrenicu ide veoma sporo", kazala je u subotu novinarima Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja „Srebreničke majke“.

"Sramota je ovo i onih koji su ovo počinili, ali i onih koji su naredili da naša djeca budu pobijena i da se za mnoge još uvijek ništa ne zna. Ja sam na čelu Udruženja koje se bori za ubrzavanje eksumacije i identifikacije, ne zbog toga što još uvijek tražim svoja dva sina i muža, ne samo da njih nađem, već da nađemo sve nestale, bez obzira o kojoj se naciji radi. Jer, majka je majka, bez obzira na njenu vjersku pripadnost", kazala je Mehmedović.

Salih Mulalić je sa nekoliko prijatelja danas u mezar Memorijalnog centra Potočari spustio tabut s posmrtnim ostacima svoga brata Senada. Bio je to oproštaj od Senada, za čiju sudbinu nije znao punih 14. godina.

"Ovo je najtužniji dan u mom životu. Posebno zbog toga što kopam brata na njegov rođendan. On je rođen 11. jula, ubijen 11. jula i sahranjujemo ga 11. jula", kazao je Salih.

Među najmlađim žrtvama koje su ove godine sahranjene su tri mladića koji su na dan ubistva imali 14 godina.

Nakon govora domaćih i međunarodnih zvaničnika na komemoraciji i kolektivnoj dženazi za 534 ubijena Srebreničana, okupljenima se u Memorijalnom centru u Potočarima obratio i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić. On je u svom govoru između ostalog rekao: „Molimo Te, Bože, da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majčina suza bude molitva da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica.“

ag/ ss

Odg. urednik: Svetozar Savić