18 godina od genocida u Srebrenici

Genocid u Srebrenici smatra se najvećim masakrom u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi. Također se smatra jednim od najužasnijih događaja u savremenoj evropskoj istoriji.

Savjet bezbjednosti UN-a je 16. aprila 1993. godine je donio rezoluciju kojom je proglasio da "sve strane Srebrenicu i njenu okolinu trebaju smatrati ´zaštićenom zonom´ koja se ne smije oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu."

Ofanziva Vojske RS-a na Srebrenicu započela je 6. jula 1995. Neki od holandskih vojnika povukli su se u enklavu nakon što su njihovi položaji bili napadnuti, dok su se posade drugih posmatračkih punktova predale Vojsci RS.

Hiljade izbjeglica je utočište pokušalo potražiti u UN-ovoj bazi u Potočarima. Međutim, UN-ovi vojnici nisu imali mandat da se oružano suprotstave pripadnicima VRS. Tako je kasnije došlo do situacije u kojoj su “plavi šljemovi” asistirali u selekciji i razdvajanju izbjeglica.

Zračna podrška NATO-a je stigla tek 11. jula 1995. godine. Međutim, operacija je ubrzo prekinuta zbog, kako je navedeno, slabe vidljivosti. Planovi o nastavku operacije su odbačeni pošto je vojska RS zaprijetila da će ubiti holandske vojnike koji su se nalazili u zarobljeništvu VRS.

Bivši holandski zapovjednik Thom Karremans neće biti krivično gonjen zbog toga što je porodicu bivšeg prevodioca Hasana Nuhanovića u julu 1995. godine predao u ruke srpskim vojnicima koji su ih ubili. Postupak neće biti pokrenut ni protiv njegovog zamjenika Frankena i oficira Oosterveena.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je zahtjev udruženja "Majke Srebrenice" da bude poništena presuda holandskog suda koja je potvrdila imunitet Ujedinjenih nacija od krivičnog gonjenja zbog ubistava u Srebrenici 1995. godine.

Ratko Mladić i drugi srpski oficiri su u međuvremenu optuženi za ratne zločine uključujući i genocid pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). MKSJ je između ostalog donio pravosnažnu presudu u kojoj masakr u Srebrenici kvalifikuje kao čin genocida.

Oko 4.400 osoba krenulo je iz Nezuka kod Sapne na Marš mira. Ovom manifestacijom obilježava se stradanje Bošnjaka koji su nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine pokušali stići do teritorije pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine.

Tokom proteklih deset godina, u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano je 5.657 identificiranih posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici. Nakon ovogodišnje kolektivne dženaze, u Potočarima će svoj smiraj naći ukupno 6.065 žrtava.