1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

20 godina Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu

1. novembar 2009

U srcu najmultikulturalnije berlinske opštine Kreuzberg je i domicil berlinskih Bošnjaka. Islamski kulturni centar koji ovih dana slavi svoj 20. rođendan. Mjesto gdje se nahrane duša i tijelo.

https://p.dw.com/p/KJoi
Ovakve i slične slike su česta pojava u Njemačkoj. Detalj iz jedne od turskih džamija u Njemačkoj.
Ovakve i slične slike su česta pojava u Njemačkoj. Detalj iz jedne od turskih džamija u Njemačkoj.Foto: AP

Islamski kulturni centar Bošnjaka je najposjećenije sastajalište građana BiH u njemačkom glavnom gradu. U njegovim prostorijama u Adalbertstasse se svakog vikenda okuplja više stotina ljudi, da bi zajedno obavljali vjerske dužnosti ili se naprosto družili. Djeca ovdje posjećuju bosansku dopunsku ili vjersku nastavu, odrasli da bi razmijenili toplu riječ, kaže jedan od njegovih posjetilaca, porijeklom iz Goražda. Dolazi ovdje , kaže, otkako je kao prognanik krajem rata u BiH došao u Berlin, ovo mjesto mu je druga kuća. Ne samo njemu. U prostranim, lijepo uređenim prostorijama se okupljaju žene iz Srebrenice, bivši logoraši, studenti. Oni, mladi koji su kao djeca za vrijeme rata došli u Berlin, u međuvremenu su završili fakultete i danas pomažu drugoj djeci, daju im između ostalog, časove dopunske nastave. Jedan od najangažovanijih članova Centra, Meho Travljanin, porijeklom iz Sanskog Mosta, koji je upravo apsolvirao ekonomiju objašnjava zašto je ovo mjesto tako omiljeno: „ Ovdje Bošnjaci nalaze djelić Bosne u Berlinu. Ovdje piju kafu, druže se, ima tu i nostalgije i sjete, ali i životne vedrine, ima svega što ih podsjeća na domovinu.“

U Centru sve podsjeća i miriše na domovinu

Mjesto gdje se "pune baterije"
Mjesto gdje se "pune baterije"Foto: DW

Velika prostorija u prizemlju je jedna vrsta kafea. Na zidovima slike BiH i njenih vjerskih objekata, biblioteka, preko puta nje, vitrine sa suhim mesom i drugim proizvodima iz domovine. Iza nje kuhinja iz koje se šire mirisi domaće hrane. Domaćica Šemsa sa drugim dvjema ženama svakog vikenda kuha. I to je za neke razlog da redovno navrate. No, glavni razlog je, kaže većina posjetilaca, vjera. Za mnoge je ona, naročito nakon rata i užasnih iskustava koje je on donio, postala najjači moralni oslonac u novoj sredini. Ovdje se, u prostorijama na više spratova, mole Bogu, ovdje slušaju predavanja koje drži voditelj imam Islamskog centra svih ovih 20 godina, efendija Advan Ljevaković. On je ponosan što je ovo mjesto postalo najvećim sastajalištem ovakve vrste u Njemačkoj, te što su njegovi članovi kupili njegove prostorije i sami ih renovirali. On je i inicijator akademija na kojima predavanja drže ugledni gosti iz BiH. Reis ul-ulema Mustafa efendija Cerić je više puta posjetio centar Bošnjaka, a čine to na poziv i drugi vodeći bošnjački intelektualci, poput Enesa Karića ili Muhameda Filipovića.

Interreligijski dijalog jedan od važnih zadataka

Biblioteka u Islamskom kulturnom centru u Berlinu
Biblioteka u Islamskom kulturnom centru u BerlinuFoto: DW

Rado viđen gost je i bh. ambasador u Berlinu Tomislav Limov, te berlinski opunomoćenik za integraciju i migraciju Guenther Piening. Ovaj centar se naime već godinama zalaže za poboljšanje tzv. interreligijskog dijaloga u njemačkom glavnom gradu. Meho Travljanin ističe da ova institucija radi na afirmaciji suživota različitih kultura te da aktivno pomaže u boljoj integraciji ljudi Berlinčana stranog porijekla. Posebno važan datum je Dan otvorenih vrata džamija koji se već više godina održava na Dan njemačkog ujedinjena, 3. oktobra. Na taj dan se gostima pokazuju filmovi o BiH, razgovara o njenom evropskom, tolerantnom islamu, te nude specijaliteti bosanske kuhinje.

Lijepo je ovdje popiti bosansku kafu ili nahraniti stomak, ističe Samir, porijeklom iz Foče, ali je još ljepše nahraniti dušu. To je i glavni razlog da se u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka redovno okupljaju stotine ljude za koje ovo mjesto postalo drugom berlinskom kućom.

Autor: Begzada Kilian

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić