2009. u Haškom tribunalu

Strategija okončanja rada suda bila je razlog što se ove godine, koja se približila kraju, radilo pojačanim intenzitetom. Koji su događaji 2009-e obilježili istoriju Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji?

Karadžić pokušava da bojkotira suđenje

Prošle godine najznačajniji događaj bio je hapšenje Radovana Karadžića. Ove godine događaj istog ranga trebalo je da bude početak suđenja bivšem predsjedniku Republike Srpske, optuženom za genocid i druge zločine, počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Međutim, suđenje je odloženo, tek što je počelo 26. oktobra. Razlog je pokušaj optuženog, koji se brani sâm, da bojkotuje proces nepojavljivanjem u sudnici. Pretresno vijeće je zato imenovalo branioca koji će zastupati optuženog ukoliko nastavi bojkot. Suđenje treba da se nastavi u martu sljedeće godine kad imenovani advokat bude spreman da učestvuje u postupku.

Stanislav Galić osuđen na najtežu kaznu Haškog tribunala

U hronici Tribunala za ovu godinu ostaće zabilježeno da je 16. januara general Vojske Republike Srpske Stanislav Galić, bivši komandant Sarajevsko-Romanijskog korpusa, prebačen iz pritvora Haškog tribunala u zatvor u Njemačkoj, gdje će izdržavati kaznu doživotnog zatvora. Na najtežu kaznu po statutu Haškog tribunala osuđen je zbog artiljerijskih i snajperskih napada na glavni grad Bosne i Hercegovine od septembra 1992. do avgusta 1994. Sudije Tribunala su konstatovale da su ti napadi bili namjerni i smišljeni, a njihov ishod bio je - stotine ubijenih razne starosne dobi, uključujući djecu, i ranjavanje hiljada građana Sarajeva. Galić je jedini haški optuženik koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor.

Njegov nasljednik u opsadi Sarajeva, general Dragomir Milošević osuđen je na 33 godine zatvora, ali mu je u žalbenom postupku kazna smanjena na 29 godina.

2009. je obilježilo okončanje niza postupaka

U martu je izrečena pravosnažna presuda Momčilu Krajišniku od 20 godina zatvora, čime je preinačena kazna od 27 godina, izrečena u prvostepenom postupku. Ratni predsjednik Skupštine Republike Srpske osuđen je za deportacije, prisilno premještanje i progon Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini u vrijeme rata od 1992. do 1995. godine.

Nasuprot tome, Žalbeno vijeće je Veselinu Šljivančaninu, oficiru bivše JNA, kaznu od pet godina zatvora na koju je osuđen zbog masakra 200 hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara u decembru 1991. godine, povećalo za 12 godina. Sudije su prihvatile žalbu tužilaštva da prvostepena kazna ne odražava težinu zločina za koje je Šljivančanin odgovoran i definitivno ga osudile na 17 godina zatvora.

Očekuje se presuda sedmorici oficira vojske i policije RS

Početkom septembra okončano je suđenje sedmorici oficira vojske i policije Republike Srpske, optuženim za genocid i zločine protiv čovječnosti u Srebrenici i Žepi u ljeto 1995. godine. U završnim riječima tužilac Piter Mekloski (Peter McCloskey) je za optužene Ljubišu Bearu, Vujadina Popovića, Ljubomira Borovčanina, Draga Nikolića, Vinka Pandurevića, Milana Gvera i Radivoja Miletića zatražio doživotni zatvor.

"Najvažnija stvar je da su oni izabrali da učestvuju u ovom užasnom činu. Ono što je podjednako važno jeste organizovanje, koje ide uz zločin, planiranje, zarobljavanje, zatočenje, transport, da i – pucanje," rekao je Mekloski.

Odbrana optuženih tražila je oslobađajuću presudu.

Suđenje je zaključio predsjedavajući vijeća, sudija Karmel Ađijus (Carmel Agius).

"Ovo je bilo najveće suđenje u istoriji Haškog tribunala, ako imamo na umu broj optuženih i svjedoka i ogromnu količinu složenog dokaznog materijala. Nadam se da ćemo za nekoliko mjeseci uspjeti da donesemo presudu u ovom predmetu."

B. Plavšić priznanjem izbjegla suđenje za genocid

Puštanje na slobodu Biljane Plavšić krajem oktobra ostaće takođe zabilježeno u istoriji Haškog tribunala. Bivša predsjednica Republike Srpske je prije sedam godina priznala krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata na političkim, rasnim i vjerskim osnovama i osuđena je na 11 godina zatvora. Priznanjem je izbjegla suđenje za genocid, ali je licemjerno izjavila da je ono bila farsa. Ipak je poslije dvije trećine izdržane kazne u švedskom zatvoru, Tribunal odlučio da 79-godišnju osuđenicu oslobodi ostatka kazne. Ta odluka je u dijelu javnosti i medijima, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i Srbije i Hrvatske, dočekana najžešćim osudama i protestima. Međutim, aktuelni premijer Republike Srpske Milorad Dodik osuđenicu za ratne zločine dočekao je na beogradskom aerodromu kao heroinu.

Njena ratna slava, kad je pozivala na istrebljenje Bošnjaka, još odjekuje u sudnicama Haškog tribunala. Pomenuta je na suđenju ratnim čelnicima policije Republike Srpske Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu, koje je počelo u septembru.

Svjedok tužbe, Dragan Đokanović, koji je u ljeto 1992., po Karadžićevom nalogu, osnivao ratna povjereništva po istočnobosanskim opštinama, rekao je da je ona odgovorna za prisustvo paravojnih formacija u Zvorniku, koje su počinile teške ratne zločine.

"Član predsedništva Biljana Plavšić je izjavila da je ona uputila dopis Šešelju, Arkanu, Joviću i pozvala sve druge Srbe izvan tog našeg prostora da dođu i da se bore za srpstvo. Taj problem ratnih zločina je, naravno, pratio politiku u Republici Srpskoj do kraja rata."

Suđenje V. Šešelju se nastavlja 12. januara

Na kraju pomenimo da je ove godine trebalo da se završi suđenje lideru srpskih radikala Vojislavu Šešelju, optuženom za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Suđenje je, međutim, prekinuto u februaru na zahtjev tužilaca, koji su tvrdili da su Šešeljevi saradnici zastrašivali i prijetili svjedocima tužbe, čime je, kako su naveli, "ugrožen integritet postupka". Suđenje se nastavlja 12. januara nove godine.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. urednik: Senad Tanović