1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

40 godina od istorijskog pada na koljena

7. decembar 2010

40. godišnjica od kada je Willy Brandt, pao na koljena pred spomenikom žrtvama nacističkog terora u Varšavi tema je o kojoj piše njemačke štampa. Brandt je bio vrstan retoričar, ali u istoriju je ušao po nijemoj gesti.

https://p.dw.com/p/QRMt
Willy Brandt na koljenima pred spomenikom žrtvama nacizma u Varšavi

Frankfurter Rundschau u svom online izdanju bilježi:

"Simbolična gesta Willy Brandta predstavlja priznanje njemačke krivice. Njegovo padanje na koljena dalo je pečata novijoj njemačkoj istoriji i političkom kursu prema istoku Evrope. Willy Brandt bio je moćan govornik i izvanredan retoričar. Ali u istoriju je ušao po nijemoj gesti: Simboličnim priznanjem krivice padom na koljena. Tek je deceniju kasnije predsjednik Weizsäker održao istorijski govor, u kojem je priznao krivicu, a poraz Njemačke u 2. svjetskom ratu ocijenio aktom oslobođenja.

I aktuelni njemački predsjednik Christian Wulff je posjetom Varšavi pokazao da nastavlja kontinuitet politike, koja se prije 40 godina činila malo vjerovatnom. Pri tome je skoro polovina građana Zapadne Njemačke smatrala Brandtovo (SPD) padanje na koljena pretjeranim. Demohrišćanske stranke CDU i CSU tada su odbacivale njegov politički kurs prema istočnoj Evropi, za što je Willy Brandt godinu dana kasnije dobio Nobelovu nagradu za mir. Ali kancelar Brandt je 1970. u Varšavi spojio ono što je moralo biti spojeno. On je priznao zapadnu granicu Poljske. A s njom i činjenicu da je gubitak nekadašnjih njemačkih teritorija na istoku počeo njemačkim, sramotnim zločinom, koji ga ispunjava neizmjernom tugom."

FLASH GALERIE Deutsch-polnischer Vertrag vom 1970
Tadašnji njemački kancelar Willy Brandt i nekadašnji poljski premijer Jozef Cyrankiewicz prilikom potpisivanja Njemačko-poljskog sporazumaFoto: picture-alliance/dpa

"Prvi poslijeratni kancelar Zapadne Njemačke Konrad Adenauer je suočavanje sa prošlošću započeo 1952. sporazumom o materijalnom obeštećenju Jevreja i Izraela. Potom je uslijedila integracija u Evropsku zajednicu i NATO. Ali prema zemljama istoka Evrope politika pomirenja je zapinjala. Hladni rat i teritorijalne pretenzije sprječavale su smanjenje napetosti.

A onda je došao Brandt. Na unutrašnjo-političkom planu ovaj socijaldemokrata bio je oštro napadan. O njemu su kružile klevete, napadan je da je tokom rata emigrirao i time izdao svoju domovinu. Baš zato njegovo izvinjenje i padanje na koljena pred žrtvama, za koje je on osobno imao manje razloga od većine svojih sugrađana u Njemačkoj, poprima još veću dimenziju", zaključuje Frankfurter Rundschau.

Brandtova baka - Poljakinja

Tagesspiegel iz Berlina također komentira Brandtov akt padanja na koljena u Varšavi, donoseći potresnu priču Poljaka Mieczyslava Tomale, koji je prilikom posjete Brandta bio poljski prevodilac a sada važi kao jednog od najboljih poznavalaca Njemačke u svojoj zemlji:

"Nakon niza kišnih dana, toga jutra 7. decembra 1970. prvi put se pojavilo sunce. Četvrt vijeka nakon okončanja 2. svjetskog rata trebalo je uslijediti priznanje zapadnih granica Poljske. Tomala je prevodio i osjećao pozitivne vibracije. On sam je već godinu dana bio oženjen Njemicom Karin i nadao se smanjenju nepovjerenja u odnosima Berlina i Varšave. On i Karin upoznali su se 1964. u istočnom Berlinu. On je držao predavanje na Univerzitetu, a ona je bila studentkinja. Vjenčali su se i preselili u Varšavu. Kada je ona sa svojom kćerkicom pričala na njemačkom, prolaznici su se srdili, pitajući se naglas šta ova Švabica radi u njihovom gradu. Prije nego je Karin došla u Varšavu, nisu joj bile poznate razmjere nacističkih zločina. Da je sve to znala, kaže, nikada se ne bi usudila napustiti Berlin.

Deutschland Polen 40 Jahre Kniefall
Willy Brandt sa suprugom Brigitte u Varšavi 1985.Foto: picture-alliance/Sven Simon

'Moja baka je bila Poljakinja', rekao je toga sunčanog i hladnog jutra Willy Brandt , ulazeći u limuzinu poljskog premijera Jozefa Cyrankiewitza, bivšeg logoraša Aušvica. Time je on želio reći da dolazi kao prijatelj. A onda je došlo do izmjene protokola. "Pao je na koljena, kancelar je pao na koljena", povikao je jedan od novinara. Posjeta spomeniku herojima Varšavskog geta prvobitno nije bila predviđena. Strani gosti su odvedeni na grob nepoznatih vojnika. No, Brandt je tri dana ranije iznenadio molbom da posjeti spomenik žrtvama nacističkog terora. Vrhunac posjete trebao je biti potpisivanje poljsko-njemačkog sporazuma o zapadnim granicama. Ali preokret u njemačko-poljskim odnosima označilo je Brandtovo padanje na koljena", piše između ostalog Tagespiegel iz Berlina.

Noćne more

Flash-Galerie Willy Brandts Kniefall in Warschau
Istorijska gestaFoto: picture-alliance/dpa

Sueddeutsche Zeitung iz Minhena govori o današnjim njemačko-poljskim odnosima, koji su nastali nakon politike koju je je prije 40 godina, padanjem na koljena u Varšavi, počeo tadašnji njemački kancelar Willy Brandt:

"Jučerašnji kalendar poljskog predsjednika Donalda Tuska bio je sastavljen na način, koji bi u prošlosti izazvao noćne more. Prije podne sastanak u uredu njemačke vlade u Berlinu, poslije podne susret sa predsjednikom Rusije u Varšavi. Kada Tusk potpuno opušteno vodi razgovore na relaciji Merkel-Medvedjev, itekako je svjestan simboličnog značaja ovih susreta. U Berlinu je on otišao tako daleko da je model odnosa između Berlina i Varšave preporučio kao model, koji bi se trebao graditi na relaciji Rusija - Poljska. Do sada je važilo pravilo, što tjesniji odnosi Berlina i Moskve, to veća zabrinutost u Varšavi. Bivši njemački kancelar Schroder, sa svojim prijateljskim odnosom prema Putinu, bio je posebno nadaren da pojača takve strahove.

No, opasna bi bila zabluda pomisliti da su vremena osjetljivosti na istoriju okončana. Poljska će i dalje pažljivo pratiti kojim intenzitetom se njeguju rusko-njemački odnosi. S pravom. Jer, specijalni odnosi podrazumijevaju određene preduslove. Demokratska članica EU Poljska ih ima, ali Rusija za sada ne", zaključuje Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić