Oko potrošačkih bonova se lome koplja

Vladin paket mjera od tridesetak milijardi eura bi njemačkim poduzećima trebao pomoći u prevladavanju ekonomske i financijske krize. No, mnogi ga smatraju nedostatnim za učinkovito suzbijanje recesije te zahtijevaju dodatne političke poteze. Tako je iz Socijaldemokratske partije upućen prijedlog za izdavanjem bonova građanima radi oživljavanja domaće potrošnje.

Narodu daj, ali narodu i uzimaj

Inicijativu lijevog krila SPD-a pojasnila je podpredsjednica stranke Andrea Nahles: "Svaki građanin bi dobio bon u vrijednosti od 500 eura, a mogao bi ga zamijeniti za robu i usluge jedino ako tom iznosu dodada i 200 eura iz vlastitog džepa." Obveze doplatka bila bi lišena djeca i mladež kojoj bi se dijelili bonovi od 250 eura, te primatelji socijalne pomoći. Bonovi bi se morali potrošiti u roku od dva mjeseca, a ne bi se kao ušteđevina mogli pohraniti u banci. Model bi državu (dakle porezne obveznike) koštao između 35 i 40 milijardi eura.

Šef SPD-a Franz Müntefering pozdravio je ideju baš kao i predstavnici stranke Ljevice i sindikata. Među zagovornike se ubrajaju i pripadnici skupine takozvanih "gospodarskih mudraca" – vladinih ekonomskih savjetnika. No, čelni ljudi vladajuće koalicije, ali i zelene i liberalne oporbe, zamisao o bonovima odbacuju zbog njihova kratkoročnog učinka pa čak i štetnosti u trenutku dok maloprodaja u predbožićno vrijeme ionako bilježi rekordan promet. Slično argumentira i direktor Njemačke industrijske i trgovinske komore Martin Wansleben: "U raspravi se često kao prednost ističe da će se korištenje bonova brzo pozitivno odraziti na privredu. No, mnogo je važnije da građani i potrošači znaju što će biti nakon toga."

Oživiti konjunkturu, ali korak po korak

Na to pitanje zasad nema odgovora. O eventualnim daljnjim koracima na putu izlaska iz gospodarske krize koalicijski će odbor raspravljati tek početkom iduće godine. Više se ne isključuje ni mogućnost drastičnog smanjenja poreza, a već je sada izvjesno da će mirovine 2009. biti znatno povećane. No, konkretne odluke ne očekuju se prije proljeća. Vlada najprije želi sagledati učinak sadašnjih mjera, prije nego se upusti u još veća proračunska zaduženja u cilju oživljavanja konjunkture.