60 godina "Ženevskih konvencija"

Najviši prioritet „Ženevskih konvencija“ je humanost. Odrednice ovih dokumenata predstavljaju temelj na kojem se zasniva rad Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. I danas, 60 godina nakon njihovog usvajanja, četiri „Ženevske konvencije“ nisu izgubile ništa na svom značaju, kaže Philip Spoerri, direktor za međunarodno pravo pri Međunarodnom komitetu Crvenog krsta. No, prema njegovim riječima, pridržavanje „Ženevskih konvencija“ u oružanim sukobima danas se može promatrati više kao pravilo:

„Vidimo toliko mnogo povreda tako da i dalje ostaje ogroman izazov da se konvencije provode. Naravno, nikada se ne izvještava o tome kada nešto funkcionira, nego samo kada se radi o povredama. Važno je također da se izvještava o onim teškim povredama. Međutim, bez konvencija realnost bi bila još gora.“

Vojni konflikti su se u međuvremenu promjenili

Gotovo sve zemlje svijeta su potpisale „Ženevske konvencije“ čime su se obavezale da će posebno štiti ranjene, bolesne, i onemoćale kao i medicinski personal, ambulante i bolnice. Konvencije su dopunjene dodatnim protokolima iz 1977. i 2005. godine. I sporazumi iz Ottawe te iz Osla kojima se zabranjuje upotreba nagaznih mina i rasprskavajuće municije se zasnivaju na „Ženevskim konvencijama“ i nadopunjavaju ih. Korijeni konvencija potiču iz 19. stoljeća. 1859. u Solferinu na sjeveru Italije je došlo do bitke tokom koje su prema navodima očevidaca povrijeđeni principi Crvenog krsta. No, kako kaže glasnogovornik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Florian Westfal vojni konflikti su se danas u osnovi promjenili:

„U Solferinu je bilo 40.000 poginulih i ranjenih vojnika, ali je ubijen samo jedan civil. To se u današnjim ratovima sasvim promjenilo. U današnjim konfliktima najviše su pogođeni civili i to je naš rad učinilo znatno kompleksnijim.“

Međunarodni komitet Crvenog krsta već razmišlja o tome da se „Ženevske konvencije“ prerade. Pojedini članovi bi morali da budu konkretizirani i prilagođeni današnjim događanjima. No, to je još uvijek daleka budućnost.

Autor: Pascal Lechler / Senad Tanović

Odg. urednik: Jasmina Rose