70 rođendan Radovana Karadžića

Ukoliko ne bude neplaniranih odugovlačenja procesa, Haški tribunal bi u oktobru trebalo da donese najvažniju odluku u svojoj dosadašnjoj istoriji, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung:

"Nakon šest godina procesa i saslušanja 580 svjedoka, sudije će odlučiti da li je Radovan Karadžić, bivši politički lider bosanskih Srba, odgovoran za genocid i zločine protiv čovječnosti. Radi se o opsadi Sarajeva, masakru u Srebrenici, uzimanju plavih šljemova UN-a za taoce i mnogim drugim djelima. Karadžić odbacuje sve optužbe.

"Sarajevo je i moj grad. Svaka granata koja je pala na taj grad, ranila je i mene", govorio je on. Umjesto optužbe, tvrdi, zaslužuje orden jer je učinio sve što je mogao da spriječi krvorpoliće. Bez njega bi, kaže, rat u BiH imao 400.000 umjesto 100.000 mrtvih. Ovog petka (19.6.2015.) Karadžić navršava 70. godinu života", piše Frankfurter Allgemeine.

Kurz traži reformu Dejtona

Portal nachrichten.at donosi opširan članak o posjeti austrijskog šefa diplomatije Sebastiana Kurza Sarajevu. I dok je Kurz govorio o tome da je Dejtonski sporazum donio mir, ali ne i funkcionalan sistem u BiH, njegov domaćin bh. ministar vanjskih poslova Igor Crnadak je rekao kako je to osnova da bi se svi narodi u BiH osjećali sigurno. Ovaj portal o stanju u BiH dalje piše:

"U krugovima nevladinih organizacija i EU vlada razočarenje zbog vrlo malih pomaka, odnosno zastoja koji vlada u BiH. Dejton je zaustavio prolijevanje krvi, ali nema komponente za bolju budućnost. Mnogi političari i institucije profitiraju od podjela po etničkim granicama, tako da uopšte nisu zainteresovani za promjenu statusa quo.

Tako su Vijeće ministara i Vlada Federacije BiH već potpisale program privrednih, poreskih i reformi energetskog sistema. Međutim, predsjednik RS Milorad Dodik odbija da potpiše. Na taj način su blokirane dalje isplate sredstava iz fondova MMF-a. Veliki dio stanovništva sve nade polaže u EU, ali ni njima nije promaklo da je pomalo umorna od procesa proširenja. Prije svega se među Srbima u BiH može čuti da bi se trebalo okrenuti drugim globalnim igračima - Rusiji i Kini. Kurz je i prije dolaska u Sarajevo upozorio od radikalno-islamskih tenzija. Selefizam tokom proteklih godina dobija na zamahu i pokušava da se preko BiH proširi na Srednju Evropu, strahuje Kurz. A radikalizacija stanovništva kad-tad kao posljedicu ima pojavu terorizma", piše portal nachrichten.at.

I list Standard piše o ovoj posjeti. Kurz je uputio jasnu poruku da nema finansijske podrške EU bez reformi u BiH. On je potvrdio da ako BiH ne potpiše paket reformi, neće biti ni novca za BiH od MMF-a i Svjetske banke.

"BiH će, ako ne dobije ovaj novac, na jesen biti bankrot, tvrde eksperti. Kurz je izrazio nadu da to neće biti tako: "Novca neće biti i to će imati katastrofalne posljedice po zemlju. Ovdje se ne radi samo o RS, nego o tome da ovdje imamo cijelu državu BiH kojom se de facto politički ne može upravljati." On je, s obzirom na opasnost od džihadizma, rekao da su u EU svjesni toga da u BiH ne samo da postoji puno uticaja Saudijske Arabije i drugih država koje pokušavaju da promijene islam u BiH, nego da postoje i sve jače tendencije radikalizovanja. "To je opasno, jer se dešava u Evropi", rekao je Kurz", prenosi Standard.