Abu Sayyaf oponaša „Islamsku državu“

Abu Sayyaf je radikalno-islamistička teroristička organizacija na muslimanskom jugu Filipina. Borci ove organizacije su na ostrvu Mindanao aktivni od početka 90-tih godina i odgovorni su za brojne otmice i terorističke napade. Jezgro grupe čini 200 članova, a širom zemlje imaju 2.000 osoba koje ih podržavaju.

Abu Sayyaf je nastao iz „Nacionalnog frota za oslobađanje Moro“ (MNLF) , pobunjeničke grupe koja se od 70-tih godina bori za osnivanje nezavisne islamske države na jugu Filipina. Članovi Abu Sayyafa odbacuju umjerene pravce MNLF-a. „Nakon smrti njihovog vođe, Abdurajaka Janjalana, 1998. godine, Abu Sayyafu nedostaje ideološki smjer“, kaže Joseph Franco, stručnjak za sigurnost na „Rajaratnam School of International Studies“ u Singapuru. Abu Sayyaf je u međuvremenu duboko podijeljen i „više je naoružana grupa nego organizovani teroristički ili secesionistički pokret“, kaže Franco.

Za Tony La Viña, dekana „Ateneo School of Government“ u Milanu je Abu Sayyaf samo „grupa bandita koja se finansira kroz kriminalne aktivnosti, prije svega ucjene i otmice“.

Izlazak iz mirovnog pakta

Filipinska vlada je u martu ove godine sa „Islamskim oslobodilačkim frontom Moro“ (MILF), najvećim pobunjeničkim frontom na Filipinima, potpisala mirovni sporazum. MILF se krajem 70-tih godina odvojio od „Nacionalnog oslobodilačkog fronta Moro“ (MNLF). Ostale islamističke organizacijem, kao što su „Bangsamoro Islamic Freedom Fighters" i „Abu Sayyaf“ nisu učestvovale u izradi i potpisivanju proljetnog sporazumu. „Abu Sayyaf nema političke zahtjeve, tako ta grupa nije dio mirovnih pregovora“, kaže pravnik La Viña.

bSmatra se da mirovni sporazum do sada ima najbolje šanse za okončanje višedecenijskog konflikta između vlade države u kojoj su hrišćani većina i muslimana koji su manjina. Sporazumom je predviđeno osnivanje velikog autonomnog muslimanskog regiona na jugu, pod nazivom Bangsamoro. Taj region čini 10 posto od ukupne površine zemlje. Sporazumom je također predviđeno da lokalna vlada autonomnog regiona imal vlastiti budžet i policiju. Abu Sayyaf i druge terorističke grupe bi, kao i ranije, mogle biti samo smetnja mirovnom procesu u Mindanaou i na ostrvu Sulu-Archipels.

Manila za vojni odgovor

Filipinska vlada u Manili je više puta jasno dala do znanja da ne želi pregovarati sa Abu Sayyafom i umjesto toga više preferira pojačani vojni odgovor. Vlada premijera Aquinoa je zbog toga u proteklih nekoliko mjeseci pojačala vojno prisustvo regionu. „Ne pregovaramo s teroristima“, kaže filipinski ministar odbrane Voltaire Gazmin. „Abu Sayyaf samo vrši propagandu i naša vlada neće reagovati na zahtjeve terorista. Ne bojimo se takvih postupaka i akcija“, rekao je Gazmin. Oko 1.000 pripadnika vojske i mornarice bi na jugu Filipina u narednih nekoliko sedmica trebali izvršiti zajedničku vojnu operaciju protiv Abu Sayyafa.

Male šanse za vezu sa „Islamskom državom“

Poznato je da Abu Sayyaf već dugo održava konatke sa drugim islamističkim terorističkim organizacijama kao što je Al Kaida. Preminuli osnivač Abu Sayyafa, Abdurajik Janjalani, bio je borac u afganistanskom građanskom ratu sa Sovjetskim savezom. Mnogi članovi Abu Sayyafa su prošli obuku u centrima u Pakistanu, Afganistanu i Saudijskoj Arabiji.

Neki od zvaničnika Abu Sayyafa, poput komandanta Isnilona Hapilona, „Islamskoj državi“ se zakleo na lojalnost. Stručnjak za terorizam, Franco, relativizuje taj gest: „ To više posmatram kao potrebu da Abu Sayyaf gradi svoj ugled na osnovu ugleda koji trenutno ima IS, nego kao formalnu organizacijsku vezu između Abu Sayyafa i Islamske države“.

Iskazivanjem lojalnosti „Islamskoj državi“ Abu Sayyaf samo povećava važnost svojih prijetnji kako bi prilikom otmica mogao tražiti više novca. Takav pogled ima i filipinska vlada. Za pravnika La Viñau Abu Sayyaf i dalje ostaje ozbiljna prijetnja. On također sumnja da bi moglo doći do savezništva između „Islamske države“ i Abu Sayyafa. „IS će u Filipinima pronaći druge saveznike. Mislim da to neće biti Abu Sayyaf“, kaže La Viña.