Ako neće EU, hoće Rusija, Kina i Turska
12. juni 2019
List „Süddeutsche Zeitung" (SZ) piše kako se Skoplje bori da što prije dobije datum za početak pregovora sa EU. Za to se angažovao i albanski premijer Edi Rama, koji bi se, kako piše u ovom listu, u utorak u Briselu, prije nego što se susretne i razgovara s predsjednicima Evropskog vijeća i Evropske komisije Tuskom i Junckerom, trebao konsultirati s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku Federicom Mogherini.
„Poruka na konferenciji za novinare mogla bi biti ista kao i ona sedmicu ranije tokom posjete premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva: Svi apeliraju na zemlje članice EU da održe svoje obećanje iz juna 2018. godine i najkasnije ovog mjeseca donesu odluku o početku pristupnih pregovora s dvije zemlje zapadnog Balkana. No, to izgleda kao da je već skinuto sa dnevnog reda", piše SZ.
Prošle sedmice je njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU) jasno stavila do znanja, ono što je i do sada tvrdila a to je da će Bundestag "najranije u oktobru" glasati o početku pregovora o članstvu u EU, piše dalje SZ i navodi:
„To je pozicija koju zastupa Klub poslanika CDU / CSU, koji nije impresioniran saopštenjem Evropske komisije, prema kome su vlade u Skoplju i Tirani ispunile sve uslove. Sada nije samo jasno da je vladajuća koalicija u Berlinu podijeljena, jer se socijaldemokrata i njemački državni ministar za Evropu Michael Roth energično zalaže za početak pregovora, već je jasno i to da Njemačka da svojim glasom brzi početak pregovora ne može podržati."
Ukoliko neće EU, hoće Rusija, Kina i Turska
SZ dodaje i da velika skepsa brzom datumu za pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom postoji i u Nizozemskoj i Francuskoj i dodaje: "To ne nervira samo komesara za proširenje EU Hahna već je dovelo i do toga da ministri vanjskih poslova 13 članica EU (Italije, Austrije i istočnoevropskih zemalja) objave saopštenje u kojem ističu značaj „evropske perspektive" za zemlje zapadnog Balkana. Oni su podsjetili svoje kolege i da ne postoji „plan B", odnosno drugi način, da se u susjedstvu EU iskorijeni korupcija i izgradi pravna država."
U tekstu se navodi i da slično argumentira Knut Fleckenstein, izvjestitelja Evropskog parlamenta za Albaniju: 'Ako zemlje kandidati urade ono što se od njih traži, onda i mi moramo održati svoje obećanje, jer je to pitanje vjerodostojnosti.' On navodi i da početak pregovora ne znači automatski i članstvo u EU. Ali, dok su u Albaniji upravo odgođeni lokalni izbori, a konzervativna opozicija bojkotira parlament, malo je onih koji sumnjaju u to da Sjeverna Makedonija nije na pravom putu. „Prespanski sporazum podržala je i njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona će u četvrtak primiti premijera Sjeverne Makedonije Zaeva
SZ piše i da mnogo toga u Briselu govori u prilog tome da postoji snažna poruka da se učini sve kako bi se došlo do rješenja krajem juna, odnosno prije početka ljeta i dodaje. " A šta je na kocki? To je najbolje formuliralo 14 ministara vanjskih poslova EU. Radi se o "zaštiti od negativnog uticaja drugih aktera kao i o tome da se osigura da EU ostane najvažniji akter pozitivnog razvoja regiona". Drugim riječima: Ako EU ostavi praznine, Rusija, Kina ili Turska će ih ispuniti", zaključuje SZ.
Kosovo se zahvaljuje
Njemački list Die Welt" donosi gostujući komentar Behgjeta Pacollija, ministra vanjskih poslova Kosova u kojem se on osvrće na 12. juni 1999. - dan povlačenja srbijanskih trupa sa Kosova. „Na taj dan je okončano najkrvavije poglavlje evropske istorije nakon Drugog svjetskog rata koje se manifestiralo raspadom Jugoslavije i brojkom od preko milion prognanih i 200.000 nevino ubijenih ljudi. Tu tregadiju je isključivo izazvala agresivna politika Miloševića i njegovog režima", piše Pacolli. On navodi i da je 20 proteklih godina mira najbolji dokaz da je intervencija SAD-a, Britanije, Francuske, Italije i po prvi put u svojoj novijoj historiji Njemačke "bila ispravna, jer je dovela do mira".
Ističe i da se „osmogodišnji dijalog između Prištine i Beograda približava kraju zahvaljujući neumornom zalaganju EU" i da će biti "okončan "uzajamnim priznavanjem naših dviju zemalja".
"Činjenica da su se u ovaj dijalog uključili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Macron, ne pokazuje samo njihovu volju da se posvete ovom posljednjem koraku, nego jača i naše povjerenje u mir na Balkanu. Bez obzira što su odnosi između Kosova i Srbije uistinu vrlo kompleksni, ja sam vrlo optimističan i uvjeren da će promicanje mira od strane Berlina i Pariza i njihova podrška preko Washingtona, Kosovu i Srbiji dati snagu, da pređu i ovaj posljednji dio zajedničkog puta te da uzajamnim priznavanjem dosegnu zauvijek mirno susjedstvo", napisao je Pacolli u gostujućem komentaru za njemački list Die Welt.