Alternativna Nobelova nagrada u pravim rukama

Alternativna Nobelova nagrada, od 200 hiljada eura, dodjeljuje se od 1980. godine, sa ciljem pružanja podrške onima koji na izazove današnjice odgovaraju praktičnim potezima. Prije tri mjeseca je ljekarka Ruhana Marton saznala da je dobila ovu Nobelovu nagradu: „Ostala sam bez riječi zato što veoma cijenim ovu nagradu.“ Krajem januara 1988. godine, nekoliko nedjelja nakon izbijanja prvog palestinskog ustanka protiv izraelske okupacije, ova lekarka nije poverovala izveštajima izraelskih medija o nasilno ugušenoj intifadi.

Pozvala je 11 izraelskih kolega da otputuju sa njom u bolnicu Šifa u Gazu i lično se uvjere u pravo stanje stvari. „Šokiralo nas je ono što smo vidjeli, prije svega pacijenti. Većinom su to bila djeca sa slomljenim nogama i rukama. Nekoliko njih je bilo bez svijesti usljed premlaćivanja po glavi.“

Pomoć za Palestince

Ruhama Marton i njeni prijatelji osnovali su Organizaciju za pružanje medicinske pomoći stanovnicima okupiranih palestinskih oblasti. Organizacija se istovremeno u javnosti zauzela za otklanjanje dispariteta u zdravstvu za Izraelce i Arape.

Neposredno pored siromašnog stana porodice El Mesig, mujezin poziva na večernju molitvu. Dvadesetogodišnja Jasmin priča kako je izgubila vid. Ona se poput velikog broja pacijenata iz Pojasa Gaze nadala da će joj organizacija Ljekari za ljudska prava-Izrael, pomoći da povrati zdravlje. U periodu od marta do oktobra, tri puta je dobijala dozvolu da može da putuje u istočni Jerusalim na operaciju. Tri puta je njen ujak vodio 40 kilometara do izraelske granice Erez: „Tri puta su nas vraćali nazad iako smo imali neophodno odobrenje.“

Krajem oktobra Jasmin je operisana ali joj se stanje nekoliko dana nakon povratka u Gazu jako pogoršalo. Očni pritisak bio je previsok. Početkom novembra je morala ponovo da putuje u istočni Jerusalim. Prekasno, ljekari su joj saopštili da ne mogu više spasiti njen vid.

Autor: Clemens Verenkotte/Željka Savić-Bašić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić