1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okolina

Amazonska prašuma - važna pluća svijeta

Priscila Jordão
25. august 2019

Brazilski vojnici su poslani u Amazonsku prašumu kako bi pomogli u gašenju brojnih požara. Zabrinutost su izrazili brojni političari u svijetu. No, zašto je ta prašuma toliko važna? Donosimo nekoliko činjenica.

https://p.dw.com/p/3OS1x
Indijanci u rijeci Xingu, jednoj od pritoke Amazone
Indijanci u rijeci Xingu, jednoj od pritoke Amazone Foto: DW/N. Pontes

Oborine

Amazonska prašuma proizvodi goleme količine vode, ne samo za Brazil, već za čitavu Južnu Ameriku. Takozvane "leteće rijeke" transportiraju vlažnost u velike dijelove Brazila. To su zračne mase natopljene vodenom parom koje nastaju evapotranspiracijom, sabranim isparavanjem iz flore i faune, voda i tla. Ti ogromni kišni oblaci utječu na oborine u Boliviji, Paragvaju, Argentini, Urugvaju i čak na krajnjem jugu Čilea. 

Prema rezultatima brazilskog državnog istraživačkog instituta INPA, jedno drvo s promjerom od deset metara dnevno može ispariti u atmosferu više od 300 litara vode - duplo više nego što jedan stanovnik Brazila dnevno potroši.

Očuvanje Amazonske prašume je neophodno za poljoprivredu, proizvodnju prehrambenih proizvoda i za proizvodnju struje u Brazilu. Sječa drveća u toj prašumi škodi evapotranspiraciji, dometu "letećih rijeka" te utječe na količinu oborina u mnogim zemljama Južne Amerike. Pored toga je Amazonija zaslužna za petinu slatke vode koja dospijeva u svjetska mora.

Klimatske promjene

Amazonska prašuma i druge tropske šume upijaju između 90 i 140 milijardi tona ugljika i tako doprinose stabilizaciji svjetske klime. Samo amazonska prašuma čini deset posto biomase našeg planeta. Prokrčene šume su, nasuprot tome, najveći izvor stakleničkih plinova. Sječom šume zarad dobivanja zemljišta za poljoprivredno korištenje dolazi do ispuštanja tih plinova u atmosferu, a to destabilizira klimu.

Prokrčena šuma u Brazilu
Sječa i krčenje dijelova Amazonske prašume destabiliziraju svjetsku klimuFoto: Reuters/B. Kelly

Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2015. je zadan cilj da se globalno zatopljenje ograniči na ispod dva stupnja u usporedbi s predindustrijskim vremenom te nužno sadrži i očuvanje šuma. UN-ovi podaci iz 2015. pokazuju da je Brazil jedna od deset zemalja na svijetu u kojima je ispuštanje stakleničkih plinova na najvišoj razini. Brazil se obvezao reducirati stakleničke plinove do 2030. za 43 posto u usporedbi sa stanjem iz 2005. godine. Kako bi se taj cilj ostvario, zemlja se obvezala da će povećati udio održive bio-energije te da će, između ostalog, ponovno pošumiti dvanaest milijuna hektara zemlje. 

Bilanca zaštite okoliša

Deset posto svih čovjeku poznatih biljnih i životinjskih vrsta Zemlje ima svoj dom u Amazonskoj prašumi. Ta najveća tropska šuma raspolaže najvećim biodiverzitetom na svijetu. Osim toga, tu je i veliki broj vrsta koje su znanstvenicima još nepoznate.

Očuvanje bioraznolikosti je važno zbog toga što ona jamči održivost za sve organizme. Zdravi i raznoliki ekosustavi se, osim toga, bolje oporavljaju od katastrofa poput požara. Očuvanje biološke raznolikosti također doprinosi stabilizaciji drugih ekosustava u regiji. Golemi koraljni greben na ušću rijeke Amazone u Atlantik je dom za koralje koji su ugroženi globalnim zatopljenjem.

Prema navodima biologa Carlosa Eduarda Leitea Ferreire sa Sveučiličta Federal Fluminense iz Rio de Janeira, taj greben bi mogao doprinijeti ponovnom naseljavanju koraljima u onim područjima u svjetskim oceanima gdje su koraljni grebeni znatno oštećeni. Međutim, naftne kompanije poput Totala ili BP-a planiraju u blizini koraljnog grebena na ušću Amazone provesti bušenja u svrhu potrage za naftom. To bi taj ekosustav moglo ugroziti.

Koralji na ušću Amazone
Znanstvenici su složni u tome da ove koralje na ušću Amazone moramo u svakom slučaju očuvati Foto: Greenpeace

Proizvodi iz prašume

Biljke iz Amazonske prašume su važne i za proizvodnju lijekova, prehrambenih i drugih proizvoda. Više od 10.000 biljnih vrsta te regije daje djelotvorne tvari za medicinsku uporabu, kozmetiku ili biološka sredstva za suzbijanje štetočina.

Prema navodima jedne studije ABC Sveučilišta iz Sao Paula, takozvani "mačji nokat", biljka koja raste u Amazonskoj prašumi, može se koristiti ne samo za liječenje artritisa i artroze, već i kako bi se smanjio umor te poboljšala kvaliteta života pacijenata u odmaklom stadiju raka. Proizvodi iz prašume se prodaju u čitavom Brazilu. Ali i brojni od tih proizvoda se izvoze u cijeli svijet.