Sjeverni tok 2: Šta donose sankcije?
15. decembar 2019
Projektu plinovoda Sjeverni tok 2, malo prije nego što je trebao biti okončan, prijeti zastoj. Sjedinjene Države uvele su sankcije kompanijama uključenim u gradnju plinovoda. Kreatori zakona Republikanac Ted Cruz i demokrata Jeanne Shaheen, su u saopštenju naveli da se radi o teškim i ciljanim sankcijama protiv kompanija.
Američke sankcije usmjerene su prije svega protiv kompanija iz Švicarske i Italije, čiji brodovi polažu cijevi na dno mora. "Italijanska kompanija je već gotova s radovima", kaže Sascha Lohmann iz Fondacije za nauku i politiku. Švicarska offshore-kompanija Allseas sada je suočena s pitanjem može li nastaviti i privesti posao kraju. "Prijetnja sankcijama postoji - a Allseas također ima interese na američkom tržištu. Konkretno, kompanija je aktivna u Meksičkom zaljevu", kaže Lohmann.
Napetosti oko Ukrajine
Za Michaela Harmsa, generalnog direktora Odbora za poslovanje sa evropskim istokom Udruženja njemačke privrede (Deutsche Wirtschaft e.V.) američke sankcije predstavljaju prijetnju energetskoj sigurnosti Evrope. "Sjeverni tok 2 važan je projekt ne samo za Njemačku i Rusiju nego i za Evropu u cjelini", kaže on. Kompenzira nedostatke u isporukama gasa usljed smanjene eksploatacije ovog energenta u Evropi i " kao prelazna tehnologija doprinosi boljem pozicioniranju zemalja Evrope s obzirom na klimatske izazove", objašnjava Harms. Dugoročno, industrija i potrošači će biti pod utjecajem američkih sankcija.
Istovremeno, američke sankcije torpediraju pregovore s Ukrajinom oko transporta plina kroz ovu zemlju, smatra Harms. "Trenutno su u toku intenzivni razgovori Moskve i Kijeva uz posredovanje Njemačke o produženju tranzita plina kroz Ukrajinu", objašnjava on. Sankcije su ozbiljno opterećenje za ove pregovore, "jer sada sve zavisi od konstruktivnog stava ruske strane". Kritičari projekta gasovoda Sjeverni tok 2 oduvijek su optuživali Rusiju i Njemačku da žele zaobići tranzit gasa preko Ukrajine.
Sankcije imaju više od jednog cilja
Opšti je dojam da se instrument sankcija koristi toliko često da gubi svoju svrhu. Samo ove godine Sjedinjene Američke Države uvele su ili produžile sankcije između ostalog Turskoj, Iranu, Sjevernoj Koreji, Venezueli, Hong Kongu, Siriji i Burmi. Start up preduzeća su već razvila novi poslovni model. Sa softverom koji se stalno ažurira, one upozoravaju njemačke firme srednje veličine o stupanju na snagu novih sankcija ili ih obavještavaju o isteku starih.
Ali šta donose sankcije? Cilj sankcija nije samo promjena ponašanja, kaže Lohmann. „Posmatrači rado gledaju na efekte sankcija u zemlji koja je njima pogođena ali „ ponašanje ruske vlade nije se promijenilo. Dakle, sankcije nisu urodile plodom. Jer, stvari nisu baš tako jednostavne", rezonuje Lohman. "Sa sankcijama se provodi čitav niz ciljeva. Njima se odvraća i sprječava treća strana da posluje s ciljanom zemljom. Upućuju se i poruke vlastitom biračkom tijelu: Ja djelujem, poduzimam nešto; branim naše vrijednosti," kaže Lohmann.
Do sada su sankcije protiv politike aparthejda u Južnoafričkoj Republici bile odličan primjer onoga što se njima može postići. Ujedinjene nacije osudile su politiku aparthejda u toj zemlji još1950-ih. U 1970-im godinama se pritisak na tu zemlju povećao: Mnoge su države bojkotirale svaki oblik kulturne razmjene s Južnoafričkom Republikom ili nisu dozvolile građanima te zemlje da putuju u njih. Južnoafrička ekonomija sve je više patila od trgovinskih sankcija koje su u 1980-im uvele Evropa i Sjedinjene Države. Nije sigurno da su na kraju sankcije dovele do ukidanja aparthejda. Ekspert Lohmann također ne vjeruje da je režim aparthejda mogao biti zbačen samo zahvaljujući sankcijama.