1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Antimigranti protiv Dirka Planerta i izbjeglica u BiH

Ajdin Kamber
2. oktobar 2019

Mržnja prema izbjeglicama i širenje antimigrantskog raspoloženja u BiH temeljna je strategija portala antimigrant.ba. Na meti Fatmira Alispahića i njegovih saradnika našao se novinar i humanitarac Dirk Planert.

https://p.dw.com/p/3QZaB
Sarajevo Ajdin Kamber
Foto: DW/A. Kamber

Migranti i izbjeglice su “kriminalni uljezi koje treba pohapsiti i držati u izolaciji dokle god ne požele da se vrate svojim kućama“, pojašnjava novinar Fatmir Alispahić iz Tuzle za Deutsche Welle razloge pokretanja internet portala antimigrant.ba. Ova antimigranstka platforma je utemeljena u proljeće ove godine, Alispahić je jedan od osnivača, a njena misija je očita: širenje i popularizacija antimigrantskog raspoloženja u BiH. Nedavno se na meti ovog portala našao se i njemački novinar i humanitarac Dirk Planert.

„Dirk Planert će ih pozvati u džihad“

Na stranicama ovog portala nedavno je objavljena i fotografija Dirka Planerta sa grupom migranata u kampu Vučjak. Tu fotografiju je pratio naslovo: „Pobuna na vidiku“, kao i optužujući komentar: „Kako je krenulo taj Dirk Planert će ih pozvati u džihad.“ 

Planert osuđuje ovakav vid novinarskog pisanja i manipulacije te napominje kako je njegova misija humanitarna, a fotografija je nastala kada se smijao sa grupom izbjeglica koji žive u izuzetno lošim uslovima u kampu Vučjak, a takvi trenuci su tamo rijetkost. Inspirisao ga je povik koji se pojavljuje u filmu Braveheart: "Glasno sam zavikao "Sloboda" i sada se ta fotografija koristi na internet stranici Antimigrant kako bi se sugeriralo da imam neke veze sa ´svetim ratom´. To je potpuna glupost. Ja se sa izbjeglicama smijem, ali i plačem. Dosta mi je više ratova."

Flüchtlingslager Vucjak an der bosnisch-kroatischen Grenze
Dirk Planert se ponovo vratio u BiH da pomogne izbjeglicama Foto: DW/D. Planert

Tokom rata u BiH Dirk je sa prijateljima u nekoliko navrata dostavljao humanitarnu pomoć u opkoljeni Bihać, te istovremeno iz ratnog užasa izvlačio djecu. Početkom godine ponovo se vratio u Bihać, prvi put nakon dvije i po decenije, te se, uvidjevši u kakvim nehumanim uslovima ovaj put žive izbjeglice i migranti iz Azije i Afrike, angažovao na njihovom zbrinjavanju.

Otkud strah i mržnja prema izbjeglicama i migrantima?

Na internet portalu Raskrinkavanje.ba, koji se bavi analizom medijskih sadržaja, istaknuto je da, kada je riječ o portalu Antimigrant, na sceni najozbiljnije kršenje etičkih normi i profesionalnih standarda novinarstva, kao i govor mržnje. Antimigranti.ba nije jedina platforma sa koje se širi ksenofobija, jer se slične poruke mogu pročitati i na Facebook stranici STOP invaziji migranata!! Udruženje gradjana Bihaća, te još nekim medijima.

„Ono što je posebno zabrinjavajuće je činjenica da se putem portala ´Antimigrant´ otvoreno i direktno poziva na nasilje, koje se predstavlja kao nacionalna ili patriotska obaveza. Pored toga se na račun migrantske populacije iznose razne optužbe bez dokaza, poput kriminalnih radnji, pljačkanja, silovanja, pa sve do terorizma. U člancima ovog portala se konstanto provlači i tvrdnja da su migranti zapravo teroristi, odnosno ISIL-ovci“, navodi za DW Emir Zulejhić urednik internet platforme Raskrinkavanje.

„U nastojanju da razumijemo atmosferu povećanog antimigrantskog raspoloženja potrebno je imati u vidu da mi, građani Bosne i Hercegovine, jednostavno ne živimo u društvu ravnopravnosti i diskriminacija je utkana u naš pravni sistem, što je potvrđeno kroz brojne presude domaćih i međunarodnih sudova“, smatra psiholog Adis Hukanović, osvrćući se na odnos građana prema migrantima.

Bosnien Flüchtlinge aus Vucjak - Bihac
Vlasti BiH malo toga poduzimaju da bi poboljšali položaj migranata. Zima je na pragu, a nesretnim ljudima nisu osigurani ni osnovni uslovi za privremeni boravak Foto: DW/D. Planert

Puhalo: Ljudi u Bihaću su više kivni na vlasti u Sarajevu, nego na migrante

Situacija na trerenu ne čini se nimalo jednostavnom i na teritoriji BiH nalazi se oko 7.000 migranta i izbjeglica od čega je najveći broj u Unsko-sanskom kantonu, odakle svakodnevno nastoje otići u zapadnu Evropu. Žive u katastrofalnim uslovima, a vlasti BiH ne čine gotovo ništa kako bi poboljšali njihov položaj i zbrinuli ih, čime bi ujedno učinile mnogo i na smirivanju javnosti u BiH i boljem odnosu prema migrantima.

Da su institucije BiH zakazale u svakom pogledu smatra i socijalni psiholog Srđan Puhalo, tvrdeći da je krajnje vrijeme da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema i pomognu ljudima iz Unsko-sanskog kantona da što lakše prebrode ovu krizu, jer nestrpljenje raste. „Ja mislim da su ljudi iz Bihaća više kivni na vlasti u Sarajevu, nego na migrante, ali morate imati na umu da je taj bijes mnogo lakše iskaliti na migrantima, nego na ministrima", kaže Puhalo.

Migranten in Bosnien und Herzegowina
Irfan Hošić smatra da porast antimigrantskog raspoloženja „vodi ka radikalizaciji i afirmaciji desnih političkih ideja" u BiHFoto: Getty Images/AFP/E. Barukcic

Koliku odgovornost snose mediji?

„Mediji, zajedno sa političarima, snose veliki, vjerovatno i najveći dio odgovornosti za antimigrantsko raspoloženje, obzirom da građani sve informacije o migrantima i izbjeglicama dobijaju kroz medije“ smatra Emir Zulejhić.

I novinarka Elvira Jukić primjećuje da postoji dosta neprofesionalnosti od strane pojedinih medija kada je u pitanju izvještavanje o migrantima u BiH i mnogi su iskoristili priliku da zarade sa senzacionalističkim naslovima i sadržajem: „očito je lakše i u konačnici se više isplati pisati da bi dobili klikove ili po političkom zadatku, i migrante i izbjeglice dodatno loše predstaviti u javnosti koja je, između ostalog, zbog nerada vlasti, dodatno prepadnuta i ljuta“.

Istovremeno, "porast antiimigrantskog raspoloženja vodi ka devalvaciji demokratskih vrijednosti, tekovina slobodnog društva i pluralizma koji je u našoj zemlji tradicionalna vrijednost“, zaključuje univerzitetski profesor i aktivista iz Bihaća Irfan Hošić. On dodaje da „takav scenario vodi ka radikalizaciji i afirmaciji desnih političkih ideja što je pak pogodan biotop za fašizam i najopasnije društvene nazore isključivosti i nacionalnog ekskluziviteta."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android