Antiruski, proukrajinski ili neutralni?

Na početku su to bile klasične slike revolucije, kakve su već poznate iz medija: mirne demonstracije koje se u jednom protestnom kampu sedmicama bore za bolju Ukrajinu. Ko je protekle jeseni od početka krize u Ukrajini, pratio vijesti u Njemačkoj, on je preko svih medijskih kanala dobio vijest da se ovdje bore prozapadni demonstranti protiv korumpiranog, Rusiji vjernog predsjednika Janukoviča. Medijska podjela na "dobre" i" loše" se činila jasnom.

Nije međutim jednostavno tako jasno objasniti konflikt - kako tada, tako ni sada. "Cjelokupno izvještavanje obilježeno je crno-bijelim stavovima - kako u jednom, tako i u drugom pravcu", kaže Hanno Gundert, šef nevladine organizacije Netzwerk für Osteuropa-Berichtserstattung (Mreža za izvještavanje o Istočnoj Evrop"). Situacija u Ukrajini je od samog početka zamršena kada su u pitanju interesi. Koliko je zaista kompleksna se u izvještajima skoro ne pominje. Strani reporteri protestni pokret najprije nazivaju proevropskim. Skoro niti jedan novinar ne napušta Majdan da bi dobio sveobuhvatniju sliku o situaciji u zemlji. Mnogi predstavnici zapdanih medija borave u hotelu Ukrajina, direktno na Trgu nezavisnosti. Tamo se etablira svojevrsni "medijski centar opozicije".

Šema Istok-Zapad u medijima

"Na protest se gledalo kao na protest civilnog društva protiv jednog lošeg vladara", kaže u razgovoru za Deutsche Welle Simon Weiß, politolog na Univerzitetu Hedelberg. Upravo u prvoj fazi protesta on vidi neizdiferencirano izvještavanje po šemi: "Ovdje je Zapad, tamo mračni vladar i zlokobna Rusija - napredak protiv korupcije". Njemački mediji, kaže Weiß, na početku su imali "vrlo slične stavove" kada je u pitanju konflikt u Ukrajini, isto kao i njemačka vlada: jednostran i neuravnotežen.

Do ovog zaključka u svom izvještaju dolazi i novinar medijskog magazina Zapp", njemačke medijske kuće Norddeutsche Rundfunk. On je po sedmicu dana u novembru, januaru i februaru analizirao vijesti i informativni program televizijske kuće ARD. Rezultat glasi: skoro 80 odsto intervjua, vođeni su sa osobama koje su protivnici vlade. Omiljeni partner za intervjue: bivši svjetski prvak u boksu Vitalij Kličko koji je oblikovan u jednu vrstu vođe. Pri tome je Kličko samo jedan od vođa opozicije. Da li je ovdje u pitanju pristrasnost? Taj dojam stiču mnogi čitatelji i gledatelji, kaže Weiß.

Kako se kriza zaoštravala, tako su se u vijestima mijenjale i slike. Nakon što je krajem februara eskalirala situacija na Majdanu i na kraju svrgnuta Janukovičeva vlada, odjednom se u izvještavanju pojavljuje ime "Svoboda". Desnopopulistička stranka koja je u međuvremenu i dio prelazne vlade. Njemački mediji se sada u izvještavanju fokusiraju na ovu stranku. Dok su do sada zastave Svobode u tv-izvještajima ostajale nekomentirane, sada one privlače veliku pažnju.

"Taj promajdanski diskurs je slomljen, te se počelo kritičnije izvještavati", kaže politolog Simon Weiß. Da li je to dokaz da su reporteri pomnije počeli posmatrati situaciju? Hanno Gundert ostaje skeptičan: "Desničara je bilo previše i time je cijeli pokret diskreditiran." Jer, najkasnije sada u fokus javnosti dolazi novi akter: Rusija. Ruskom predsjedniku najvjerovatnie odgovara da se rasprši mit o ukrajinskoj opoziciji.

Za ili protiv Rusije: najkasnije od kada je Putin anektirao poluotok Krim, u ukrajinskom konfliktu se sve vrti oko Rusije. Što se kriza više širi, izvještavanje se sve više koncentrira na jednu osobu. Tako magazin "Der Spiegel" 10. marta na svojoj naslovnoj strani objavljuje naslov: "Podstrekač nemira - ko će zaustaviti Putina?" U mnogim izvještajima Putin se predstavlja kao skrupulozan i brutalan.

Razumjevanje i kritike

Putin protiv Evrope i Amerike, Istok protiv Zapada: to je retorika Hladnog rata. No ne širi se samo ona u medijima: "Uočava se da se kritičari Rusije i oni koji je razumiju, međusobno optužuju za neuravnoteženo izvještavanje", kaže Hanno Gundert. Jedni Putina smatraju krivcem. Drugi traže više razumijevanja za ruske prilike. Gundert kritikuje djelimično preuzimanje argumenata ruske propagande. Naprimjer, da je NATO obećao da neće širiti svoje granice.

Čak se i sada u konfliktu oko separatista koji se zaoštrava na istoku Ukrajine pokazuje da u izvještavanju rijetko ima nijansi. U jednoj tako komplikovanoj situaciji jednostavno nije više moguće utvrditi jasne činjenice. Ne može se uvijek jasno reći: To je izvještaj "Russia Today", zvanične medijske kuće Kremlja na engleskom jeziku i time za zapadne medije nepouzdan izvor informacija. Tako je njemačkoj medijskoj kući ZDF, list "Der Freitag" prebacio da koristi informacije jedne ukrajinske PR agencije koja u Kijevu organizira konferencije za novinare za prelaznu vladu. ZDF je odlučno odbacio ove optužbe.

Njemački izvještači, kaže ekspert za istočnu Evropu Gundert, bez obzira na svu brigu za evropsku sigurnosnu arhitekturu, ne smiju zaboraviti: "Da se diskutuje mimo Ukrajine". Jer, zbog mnoštva izvještaja o Rusiji, Ukrajina je potisnuta na marginu.

Autori: Vera Kern/Belma Šestić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić