Azil za ruske dezertere u Njemačkoj?

„Upiti iz Rusije stižu svake minute", kaže Wiebke Judith iz organizacije Pro Asyl. "Ljudi pitaju kako sada mogu izaći iz zemlje. Od najave djelimične mobilizacije u Rusiji ovakva pitanja dosta češće dobijamo kako preko naših kanala na društvenim mrežama tako i preko naših savjetničkim timova", izjavila je Judith za DW.

Međutim, savjetnici organizacije za ljudska prava u ovom trenutku ne mogu dati puno nade osobama koje postavljaju takva pitanja. „Problem je: kako uopšte doći u Evropu?", kaže Judith idodaje: "Zato što su putevi za bijeg vrlo ograničeni. Tim više što susjedne zemlje EU gotovo onemogućavaju ulazak u zemlju kopnenim putem."

Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska trenutno Rusima odbijaju ulazak u zemlju. Oni mogu ući u EU samo kopnom preko Finske, ali vlada u Helsinkiju razmatra ograničenja ulaska za ruske državljane.

Zaštita pripadnika opozicije

Istovremeno, političari iz gotovo svih velikih njemačkih stranaka ističu da su ruski dezerteri dobrodošli u Njemačku. Osobama koje još nisu pozvane na službu, također treba dati azil. To žele predstavnici vladajućih partija SPD, Zeleni, FDP i brojni političari iz redova opozicione Unije CDU/CSU i ljevice.

„Potrebno je mjesto na koje mogu pobjeći", izjavio je za DW stručnjak za vanjsku politiku stranke Zelenih, Robin Wagener. Za Ukrajinu je također bolje da Rusi pobjegnu od vojne službe nego da krenu u borbe. "Trebalo bi da imamo raširene ruke", rekao je Wagener.

Ovo se ne odnosi samo na one koji ne žele da učestvuju u ruskom "rušilačkom ratu " protiv Ukrajine. "Potrebne su nam i mogućnosti da demokratska opozicija u Rusiji dođe u Evropu kako bi odavdje radili na zaustavljanju rata, svrgavanju diktatora i izgradnji drugačije Rusije."

Potrebno je glasanje u Briselu

Portparol njemačke vlade Steffen Hebestreit izjavio je u petak u Berlinu da postoje znakovi bijega ljudi na zapad. Sada se traži koordinacija sa partnerima iz EU o tome kako se nositi s tim. Unutar EU je sada potrebno "izvodivo rješenje". Pojedini političari u koaliciji su na to pozivali još u proljeće. Međutim, EU je posljednjih godina rijetko pokazivala jedinstvo po pitanju bijega i migracija.

"Potrebni su nam putevi za bijeg umjesto izjava političara", kaže Wiebke Judith iz Pro Asyl. "Sad zaista treba biti jasno koje opcije postoje za ljude u Rusiji, a ne samo reći da bi dobili zaštitu ako bi stigli ovdje. Tu ima previše konjuktiva."

Prema trenutnoj pravnoj situaciji u Njemačkoj, šanse za azil bi mogli imati i ruski opozicionari - ako dođu do Njemačke. "Ali to opet postavlja pitanje: kako to možete dokazati? Koji zahtjevi konkretno postoje?", kaže Judith.

Do sada samo mali broj zahtjeva za azil

Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF), koji pripada Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), nadležan je za zahtjeve za azil u Njemačkoj. U tekućoj godini, prema upitu DW-a, jedva da je registrovano više zahtjeva za azil ruskih državljana nego prethodne godine. Do sada je bilo oko 1.800 zahtjeva za azil. U 2021. bilo ih je oko 2.300. Nije bilo značajnog porasta od početka rata protiv Ukrajine u februaru.

Maksimilijan Kal, portparol MUP-a, rekao je da je BAMF-ova praksa odlučivanja za tražioce azila iz Rusije već u aprilu promijenjena "da je, po pravilu, prigovor savjesti razlog za zaštitu". Osim toga, od ruskog napada na Ukrajinu u februaru, 438 ruskih državljana primljeno je iz humanitarnih razloga. To uključuje pripadnike opozicije ili novinare.

Dezerteri uživaju punu zaštitu

Čuđenje u BAMF-u izaziva činjenica da neke susjedne zemlje, poput baltičkih država, Poljske ili Češke ne žele da daju azil ruskim dezerterima. Evropski zakon se primjenjuje na sve države članice EU. Pod tim se podrazumijeva da, prema presudi Evropskog suda pravde iz novembra 2020., progonjeni dezerteri u principu imaju pravo na punu zaštitu. Pozadina ovoga je bila stalna pravna nejasnoća u nekoliko slučajeva regrutiranih sirijskih izbjeglica kojima je odobren azil prema sudskoj praksi Evropskog suda.

Portparol vlade Steffen Hebestreit jasno je u petak stavio do znanja da će se o ovoj temi morati ponovo razgovarati sa svim evropskim partnerskim zemljama početkom sljedeće sedmice. Wiebke Judith iz Pro Asyl se nada da "politički signali" neće biti kraj priče, ali da će se otvoriti putevi za bijeg za ljude iz Rusije u Evropu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu