Azilanti i godine: Što mlađi to bolje?

Maloljetni ili punoljetni? Njemački ministar zdravstva Jens Spahn želi ispitati novu metodu za određivanje starosne dobi ultrazvukom. Rezultati se očekuju tek 2020.

Kako se utvrđuje starost maloljetnih izbjeglica u slučaju da postoji osnovana sumnja u njihovu starosnu dob? Rasprava o određivanju dobi maloljetnih izbjeglica bez pratnje određuje političku agendu u Njemačkoj već nekoliko godina.

Broj maloljetnih izbjeglica koji je pristizao u Njemačku od 2009, do 2017. godine

Sa svojom inicijativom, savezni ministar zdravlja Jens Spahn ponovo je otvorio debatu, a od početka godine njegovo Ministarstvo je finansiralo oko milion eura za projektat društva „Fraunhofer Gesellschaft" u saradnji sa Univerzitetom Sarlanda. Riječ je o pokrenutom istraživanju kojim treba da se utvrdi da li se uz pomoć ultrazvučnih pregleda može utvrditi i starost mladih tražilaca azila. Krajem 2020. rezultati ovog istraživanja bi trebali biti dostupni javnosti.

Do sada su se testovi za određivanje starosti različito obrađivali od države do države. Pregled se vrši rendgenskim snimanjem kosti zgloba, što je kontroverzno zbog izloženosti zračenju. Njemački savez liječnika je prošle godine odbio uvođenje obaveznog pregleda ove vrste iz etičkih i medicinskih razloga.

U obrazloženju je navedeno da su neophodni rendgenski pregledi "napad na fizički integritet" i da se mogu provesti samo ako su medicinski i kriminalistički opravdani. Predsjednik Njemačkog medicinskog udruženja Frank Ulrich Montgomeri je izjavio: "U svim drugim slučajevima od takvih pregleda se treba odustati."

Mogućnost greške: "Do tri godine"

Udruženje je takođe izrazilo sumnju u pouzdanost metode. Kako su karpalne kosti u mladosti hrskavičave a tek s godinama postepeno okoštavaju, aktuelni razvojni proces bi se mogao odrediti pomoću rendgenskog snimka. Pošto test ne prolazi kod svih mladića isto, on bi mogao imati stopu greške do tri godine. Starosna dob jednog osamnaestogodišnjaka tako bi u iznimnim slučajevima mogla biti procijenjena na najmanje 15 ili najviše 21 godinu.

Starosna dob ima značajan uticaj za izglede za budućnost potražioca azila. Maloljetnici bez pratnje ne mogu biti vraćeni. Kada dođu u Njemačku, oni također imaju pravo da odmah pohađaju školu ili zanat.

Predsjednik Udruženje njemačkih ljekara Frank Ulrich Montgomery odbacuje test utvrđivanja starosne dobi rendgenom

Predsjednik Njemačkog udruženja liječnika, Frank Ulrih Montgomeri pozdravlja mogućnost korištenja ultrazvuka umjesto rendgenskih snimaka. Međutim, pouzdanost rezultata nije dokazana, rekao je on u intervjuu za DW.

"ProAsyl” protiv obaveznih testova

Skeptičan je i Bernd Mesovic, direktor pravnog odjeljenja organizacije ProAsyl. Čak i da je stopa pogrešnih procjena starosne dobi pri korištenju ultrazvučne tehnologije niža nego kod rendgenskih zraka, on se ne slaže  s načinom na koji u njemačkoj politici vodi rasprava na ovu temu.

"Ministar zdravlja klasifikuje maloljetnike bez pratnje u istu kategoriju kao i kriminalce", rekao je Mesovic DW-u. Obavezno određivanje starosti putem rendgenskog snimka je dozvoljeno samo u kontekstu krivičnog postupka ili iz medicinskih razloga.

"Ako se nekolicini 19-godišnjaka ili 20-godišnjaka, koji su napustili svoju domovinu, pruža šansa za obrazovanje i integraciju u Njemačkoj tako što će se predstaviti mlađim za nekoliko godina, oni će to uraditi jer je to za njih bolje nego da smanje svoje šanse", kaže Mesovic.

"Nemam problem sa testovima"

Sirijski izbjeglica Juody Yuon vidi stvari drugačije. Ovaj mladić, koji ima priznat status azilanta, bio je među 70.000 maloljetnika bez pratnje koji su došli u Njemačku između 2015. i 2017. godine. Tadašnji 16-godišnjak bio je smještena u gradu Passau, gdje još uvijek živi u jednoj familiji koja ga je primila. Njegova starosna dob provjerena je rendgenskim snimkom. "Ja nemam problem sa testom utvrđivanja starosne dobi”, kaže on. Ako vas neko laže kada ga pitate koliko ima godina, ko zna za šta će vas još slagati”, kaže Juody. Svaki slučaj, smatra on, treba razmatrati pojedinačno.

Maloljetni podnosioci molbe za azil odmah smiju u školu i na zanat

Međutim, Yuon je ubijeđen da je najveći problem sa metodom rendgenskog zračenja u tome što postoji mogućnost odstupanja, odnosno greške. U njegovom slučaju test je izvršen, da bi se potvrdila starosna dob na njegovoj ličnoj karti.

Slučaj ubistva u Kandelu

Rasprava o obaveznoj kontroli maloljetnih izbjeglica bez pratnje počela je u decembru 2017. a izazvana je ubistvom 15-godišnje djevojčice u Kandelu. Osumnjičeni, Abdul D., mladić iz Afganistana, osuđen je na osam godina i šest mjeseci zbog ubistva njegove bivše djevojke. Presudu je izrekao Okružni sud.

Kada je Abdul D. stigao u Njemačku bez pratnje u aprilu 2016. godine, rekao je vlastima da ima 15 godina. Međutim, nakon ubistva su se pojavile sumnje. Istraga je zaključila da je u vrijeme izvršenja krivičnog djela ubistva imao najmanje 17 i po godina, ali vjerojatno 20 godina. Okružni sud je odlučio da čitavo suđenje treba voditi pred Sudom za maloljetnike, za koje je zakon puno blaži. U drugim zemljama EU uvedene su obavezne kontrole.

U Belgiji, na primjer, kod svakog tražioca azila se najprije ispituje da li se njegova starosna dob može dokazati dokumentima. Postupak uključuje rendgenske snimke zuba, ruku i ključne kosti. U Italiji se prave rendgenski snimci zglobova, u Švedskoj koljena i zuba. Međutim, test je dobrovoljan ali može poslužiti kao pravni dokaz.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Više iz rubrike

Pratite nas