1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Babilonska konstrukcija BiH nije demokracija, nego etnokracija

1. oktobar 2010

Uoči izbora u BiH novine na njemačkom jeziku su posvetile pozornost ovoj temi. Komentari se svode na: glomazna administracija, nacionalistička retorika, neispunjavanje izbornih obećanja iz 2006. i stagnacija zemlje.

https://p.dw.com/p/PRr4
Karta BiH s entitetima i distriktom
Foto: DW

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) donosi članak pod naslovom "Čekajući na buđenje u Bosni i Hercegovini", gdje se navodi da nikad prije kao sada, bh. nevladine organizacije nisu poduzele tolike napore da probude ili prodrmaju stanovništvo kako bi ono uvidjelo očiti neuspjeh političara. NZZ navodi da je građanski forum "Zašto ne" iznio podatak da je pet najvećih stranaka u državi u četiri godine od 367 obećanja, ispunilo tek 18, što je ustvari samo pet posto obećanog.

Državni parlament - sala
Državni parlamentFoto: DW

"Bilo da je riječ o euroatlantskoj integraciji, borbi protiv korupcije ili reformi disfunkcionalnog i u smislu ljudskih prava protupravnom Daytonskom ugovoru - od 2006. gotovo da i nije zabilježen napredak", piše NZZ navodeći istovremeno i jedan od očitih razloga zašto država stagnira: "Bosna i Hercegovina se bori s pretovarenom administracijom kojoj nema premca. Ova balkanska država ima 13 vlada, tri predsjednika, 14 premijera, više od 160 ministara i na stotine zamjenika ministara. To je jedna babilonska konstrukcija, koja je nagomilana zahvaljujući Daytonskom mirovnom sporazumu, nastojući da se time kroz podjelu multietničke države u svakojake etnički definirane republike, federacije, kantone i distrikte što je moguće brže završi rat."

Frustracija naroda velika

Süddeutsche Zeitung (SZ) se također osvrće na glomaznu administraciju i u članku pod naslovom "Protekle godine su bile izgubljene godine", piše:

"Administracija guta dvije trećine proračuna. Bosna i Hercegovina nije demokracija, nego etnokracija, kažu zapadni diplomati. Investicija iz inozemstva je u tekućoj godini bilo puno manje. 'Protekle četiri godine su bile izgubljene godine', kazao je austrijski diplomat Valentin Inzko. Frustracija kod naroda je velika, ali još se niti ne nazire neka politička opcija, koja bi se, ne obazirući se na etničke granice, založila za suradnju u službi građana."

Fahrudin Radončić
Do jučer medijski mogul, danas i političar Fahrudin RadončićFoto: picture-alliance/dpa

Novine njemačkog govornog područja se u ovim člancima osvrću i na istaknutije kandidate ove izborne kampanje, pa tako Neue Zürcher govori o Fahrudinu Radončiću iz Saveza za bolju budućnost (SBB), koji se "iskušava kao graditelj mostova", kako to navodi NZZ. "Veoma bogati medijski mogul, koji se kao vlasnik najvećeg medijskog koncerna u državi karikira i kao 'bosanskohercegovački Berlusconi', međutim, ostaje narodu dužan predstaviti recepte kako svoj privatni poslovni uspjeh namjerava primijeniti u samoj državi. Muslimana Radončića i Srbina Dodika tu makar jedna stvar ujedinjuje, a to je zajednička averzija prema skrbničkom odnosu prema Bosni i Hercegovini od strane međunarodnih čuvara."

"Moć se seli tamo, gdje se nalazi Dodik"

Milorad Dodik
Milorad Dodik sada kandidira za predsjednika RS-aFoto: AP

O izborima u Republici Srpskoj Süddeutsche Zeitung piše da najbolje šanse da dođe na mjesto predsjednika ovoga entiteta, ima sadašnji premijer Milorad Dodik, "jedan izvan granica Bosne i Hercegovine poznati populist i provokator. On razmjere genocida nad muslimanima u Srebrenici umanjuje, a zapadne protektore naziva duševno zaostalim kretenima. Kako Silajdžić, tako i Dodik, šire strah kako bi ostali na vlasti", navodi SZ, dok NZZ prenosi i ocjenu Srećka Latala, analitičara Međunarodne krizne grupe, koji u slučaju Milorada Dodika dijagnosticira "fenomen Putina": "'Moć se seli tamo, gdje se nalazi Dodik'", kaže ovaj analitičar Međunarodne krizne grupe, a prenosi Neue Zürcher Zeitung.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić