Balkan Booster 4: Saradnja uprkos koronavirusu

Rigon iz Tirane Balkan Booster nije zamišljao baš ovako. Kada se ovaj 23-godišnji student novinarstva odlučio da učestvuje, nadao se da će upoznati mlade novinare iz susjednih zemalja i zajedno s njima putovati i tako otkriti nove strane Balkana. Međutim, u godini pandemije koronavirusa sve je drugačije, pa i ovaj projekat.

Trening mobilnog novinarstva, koji se trebao održati u Beogradu, održan je online, tako da je Rigon druge učesnike sreo samo digitalno.

"Dugo smo razmišljali prije nego što smo konačno odlučili da čitav projekat premjestimo na internet", objašnjava voditeljica projekta Aida Sofić Salihbegović. „Morali smo sve redizajnirati, trening mobilnog novinarstva održati online, te pronaći optimalno tehničko rješenje. Učesnicima nažalost ovaj put nismo mogli iznajmiti ni opremu DW-a", dodaje ona.

Virtuelna saradnja

Za Rigona i ostale učesnike ništa od ovoga nije bio razlog da odustanu. Da bi svojim vršnjacima pokazao probleme mladih iz Albanije, Rigon snima videa vlastitim mobilnim telefonom: "Naučili smo nove tehnike koje su nam pomogle da radimo zajedno uprkos teškim uslovima”, navodi on i objašnjava da je saradnja sa njegovom partnerkom Milicom odlična. Već su snimili i skupa montirali tri videa. Sve od kuće i preko interneta.

Milici je Balkan Booster vrlo važan korak u profesionalnom životu. Ona se žali na kvalitetu medija u svojoj domovini. Istraživačko novinarstvo je na marginama, navodi, a voljela bi da vidi i više sadržaja o mladima, umjetnosti i kulturi, kao i više ljudskih priča - i to ne samo iz Srbije:

„Treba nam više prekograničnih priča. Nažalost, ovdje su mediji često korumpirani, tako da sami moramo upoznavati svoje susjede i pričati njihove priče", objašnjava ona. Mobilno novinarstvo je upravo pravi alat za to, a Balkan Booster prava platforma: "Vrlo je inspirativno upoznati ljude sa cijelog Balkana", raduje se Milica što je dio projekta.

U potrazi za identitetom

Fokus ovogodišnjeg Balkan Boostera je identitet. Za 12 novih i oko 20 bivših učesnika i učesnica ovo je prilika da se na različite načine suoče sa vlastitim identitetom i identitetom svojih susjeda.

„Da bismo odgovorili na pitanje ‚Šta nas povezuje, a šta razdvaja?‘, ne smijemo se držati samo ustaljenih nacionalističkih konstrukcija. Većina mladih ljudi se toga već zasitila", objašnjava šefica evropskog odjela DW-a, Adelheid Feilcke. "Naši Balkan Boosteraši žele naučiti nove stvari i odbaciti ustaljene svjetonazore. S tim ciljem zajedno kreću u potragu i uspostavljaju nove veze sa susjedima", navodi Feilcke.

Susret mladih kolega sam po sebi je prvi korak u posmatranju vlastitog identiteta iz ugla drugog i drugačijeg. "Kada timovi počnu tražiti temu i vezu između svoje dvije zemlje, započinje važno sučeljavanje koje nije uvijek lako", objašnjava Feilcke.

Neke od tih tema su sasvim jednostavne: Kako se priprema kafa u Sjevernoj Makedoniji, a kako u BiH. Ima li razlike? S druge strane, ima i onih kompleksnih: Koliko je važno seksualno obrazovanje u srednjim školama? Šta to političari trebaju da urade, da bi mladi ostali?

Više od projekta

U četvrtoj godini Balkan Boostera, mlade generacije sarađuju sa starijima. Učesnici iz prethodnih godina podržavaju nove kolege svojim iskustvom i savjetima. „Balkan Booster više nije samo projekat, već ogromna mreža od oko 40 mladih novinara širom jugoistočne Evrope”, objašnjava Adelheid Feilcke.

Voditeljica projekta Aida Sofić Salihbegović dodaje: "Još tokom prvih mjera za suzbinja širenja koronavirusa u regionu, počeli smo raditi sa mladima, koji su izvještavali o temama koje su poremetile svakodnevnicu. Pored toga, učesnici iz BiH putovali su kroz svoju zemlju i sa mladima iz 8 gradova razgovarali o Daytonskom mirovnom sporazumu i 25 godina nakon rata".

Rad prethodnih godina donosi plodove, te kontinuitet i rastuća publika jasno pokazuju kolika je potreba za novim formatima s prekograničnim perspektivama.

"Uvjerili smo se da koncept djeluje. Prve tri generacije Balkan Boostera i dalje su aktivne, razmjenjuju ideje i rade zajedno, a na osnovu brojnih reakcija na društvenim mrežama možemo vidjeti da način njihovog razmišljanja pokreće nove rasprave, koje nam trebaju", zaključuje Feilcke i dodaje da se ovi mladi ljudi mogu pratiti na Facebooku, Twitteru i YouTube, a uskoro i na Instagramu.

 

Više o projektu koji je finansiran od strane njemačkog Ministarstva vanjskih poslova pronaći ćete ovdje.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android