Balkanu treba novi Tito

"Tito je bio harizmatična ličnost i njegova jedina greška je bila ta što je nakon Drugog svjetskog rata zabranio javnu raspravu o unutrašnjim konfliktima u zemlji. Da su se narodi u bivšoj Jugoslaviji suočili sa svojom prošlošću, ne bi bilo ratnih sukoba koji su uslijedili 90-tih godina", komentariše Hans Košnik (Koschnik), nekadašnji njemački parlamentarac, gradonačelnik Bremena i prvi međunarodni upravitelj Mostara. Tito je u evropskoj i svjetskoj politici imao važnu ulogu, tvrdi Košnik.

„Tita su cijenili, jer se oslobodio ”kandži Moskve”. Bilo je i onih koji ga nisu voljeli, jer je komunista. Međutim, ostaje činjenica da je Tito jedan od rijetkih političara koji je u cilju bolje saradnje bio u stanju da izgradi mostove između blokova. To su u Evropi uspjeli samo Finci, Jugosloveni i Austrijanci."

„Zaslužan za industrijalizaciju, urbanizaciju, opismenjavanje........

"Socijalistička Jugoslavija se nije raspala zbog mržnje njenih naroda, kako to danas mnogi tvrde", objašnjava profesor istorije Univerziteta u Berlinu, Holm Zundhausen (Sundhaussen). Novija istraživanja pokazuju da seTitov model samouprave pokazao ekonomski neefikasnim. Ukidanjem Istočnog i Zapadnog bloka, životni standard je snižen, porasla je nazaposlenost, a Titovo djelo izgubilo je legitimitet. Rat je iniciran manipulacijama Titovih političara i intelektualaca, tvrdi profesor Zundhausen.

„Titovo ime je sinonim za istoriju Jugoslavije, oslobađanje zemlje od fašista i nacista, otpor Staljinu, otvaranje prema Zapadu, nesvrstanost, model samouprave i prilično blagostanje građana o kojem su stanovnici drugih socijalističkih zemalja mogli samo da sanjaju. Međutim, da je nakon 2. Svjetskog rata postojao Haški tribunal, Tito bi morao odgovarati pred sudom za likvidacije i zločine koje je počinio prema svojim neistomišljenicima."

..... ali i za zločine nad neistomišljenicima"

Organizovanjem partizanskih jedinica, Tito je samo djelimično zaslužan za poraz njemačke vojske u Jugoslaviji i na Balkanu, tvrdi Harald Potempa sa Vojno-istorijskog instituta u njemačkom gradu Potsdamu. Vojna istraživanja pokazuju da za oslobađanje Balkana nisu zaslužni samo partizani, već se njemačka vojska dijelom i dobrovoljno povukla, da im Crvena Armija ne bi presjekla redove na Balkanu, objašnjava Potempa.

„Zasluga Tita je što je izabrao put nesvrstanih, ali Titova Jugoslavija nije bila demokratska. Način na koji se pokušao odbraniti od Staljinovog uticaja je hrabar, zanimljiv i za svaku pohvalu. To je zasigurno bila blaža diktatura u odnosu na druge zemlje, ali to je bila vladavina jednopartijskog sistema."

„Danas na Balkanu nedostaju političari poput Tita"

Kada je 80-tih godina počeo da studira istoriju Jugoistočne Evrope i da obilazi Balkan, mrzio je Tita, jer njegova slika nije nedostajala ni u jednoj javnoj prostoriji, i to od zgrade Vlade pa do kafića, kaže balkanolog i novinar iz Berlina Rudiger Rosig (Rüdiger Rossig). Tita je smatrao simbolom socijalističke policijske države. Svoj stav o Titu promijenio je nakon dolaska nacionalista na vlast, čija je politika zemlju odvela u rat, kaže Rosig. "Ja se u međuvremenu divim Josipu Brozu, ne zato što je držao sve te balkanske čudne narode pod kontrolom, nego što je uspio da napravi državu u kojoj su građani osjećali da sebi mogu stvarati dobar život. To je iz današnje perspektive „status kvo-a" na Balkanu, ipak velika stvar. Ja bih danas poželio nekoliko političara koji liče na Josipa Broza.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Jasmina Rose