1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Banke su "odškrinule" vrata

Janis Papdimitriu21. juli 2015

Nakon tronedjeljne prinudne pauze, banke su ponovo otovorile vrata klijentima. No, mnoge bankarske transakcije ostaju i dalje tabu.

https://p.dw.com/p/1G26h
Griechenland Öffnung der Banken in Athen
Foto: picture-alliance/dpa/S. Baltagiannis

Činjenica je da su redovi ispred bankomata nestali, i da ljudi sada sjede u klimatizovanim čekaonicama u samoj banci dok je živa u termometru na 38 podioku. Ali, suštinski se nije promijenilo mnogo. Kontrola kapitala posebno kada se radi o tome koliko je moguće dnevno podići govotog novca ostaje na snazi. To je i dalje samo 60 evra dnevno po osobi. Odnosno, svaki klijent može da podigne nedjeljno maksimalno 420 evra - kako na bankomatima, tako i u samim bankama. A to je prethodne tri sedmice bilo strogo zabranjeno. Takođe od sada je ponovo moguće u bankama izvršiti poreske transkakcije ili platiti račune.

Kada uđete u neku od banaka osjećate napetost. Samo jedan službenik opslužuje gomilu svijeta koja nestrpljivo čeka u redu. Brojeva po kojima se građani prozivaju nema. Nekada je sve bilo drugačije. Shodno tome savjetodavni razgovori i transakcije su za sada odložene. "Satima već čekam da platim račun zdravstvenom osiguranju i još uvijek nisam završila", žali se Marija. Kada je konačno došla na red, bankarski službenik je tražio kopiju poreske potvrde ali nije bio spreman da sam kopira, kaže ova djevojka. Morala je onda brzo da ode do prve kopirnice iza ugla i kada se vratila, on joj je kazao da mora ponovo da stane u red, kao da nije prije samo neki minut bila tu. Marija je muzičarka i mala preduzetnica tako da je za nju vrijeme novac. §links§"Ja sam u svom penzionom osiguranju predala zahtjev za smanjenje poreske stope, a to ističe ovog ponedjeljka. Ako znači danas ne riješim sve u vezi s ovim papirima u banci, sve mi propada", žali se ova mlada djevojka.

Nejasanoće u vezi mnogih bankovnih transakcija

Odmah preko puta u jednoj filijali Pirej banke takođe napeti mir. Više od 20 ljudi stoji u redu jer nema mjesta za sjedenje. No, možda je ovdje mirno i zbog toga što ova filijala nema mnogo klijenata. Jednom starijem gospodinu je dosadilo da čeka u redu i želi da izađe ali prije toga želio je da zna sljedeće: 'Zašto je samo jedan šalter otvoren? Gdje su Vam kolege?'. 'Mnogi su na odmoru', kaže mu bankarska službenica. Naglašenom ljubaznošću i strpljenjem ova žena pokušava da dalje radi svoj posao. A na pitanje da li će dugo potrajati ova kontrola kapitala, odgovara stručno: "Ja to nažalost ne mogu da znam. Ali, znate da je Kipru bilo potrebno dvije godine da ukine kontrolu kapitala".

Što se tiče pak međunarodnih transakcija, to i dalje ostaje tabu. Ali, ipak na snagu stupaju odmah pravila za izuzetne slučajeve kao naprimjer: ako dijete studira u inostranstvu, roditeljima je dozovoljeno u tri mjeseca uplatiti do 5.000 evra, za liječenje u inostranstvu može se uplatiti odjedanput do 2.000 evra. U drugim slučajevima se svaki pojedinačni slučaj mora razmotriti i eventualno odobriti specijalna komisija Ministarstva finansija Grčke. No, to ne pomaže 42-godišnjoj Anastasiji koja radi za jednu konsalting firmu i koja hitno mora da organizuje hitne poslovne projekte u inostranstvu. "Mi organizujemo sastanke i kongrese, ali u ovom trenutku mnoge nećemo uspjeti organizovati. Jednostavno nismo u situaciji da izvršimo neophodne uplate", žali se ona.

Griechenland Öffnung der Banken in Athen
Foto: Getty Images/M. Bicanski

Predsjednica Udruženja grčkih banaka, Luka Kaceli apeluje na građane da vrate svoje štedne uloge na račune u banci. "Strah i panika su najveći privredni neprijatelji. Ja apelujem na ljude da novac koji sada čuvaju kod kuće vrate u banke jer će na taj način ojačati likvidnost privrede. No, hoće li se to i dogoditi zavisi od svih nas", kazala je Katseli u jednom televizijskom intervjuu.

Ono što ona nije rekla jeste to da će u srijedu grčki parlament usvojiti novi paket mjera štednje, uključujući najvjerovatnije i najnoviju smjernicu EU o saniranju banaka. Njom su prvi put predviđeni instrumenti za postupak sanacije banka, kako za propast loših banaka ne bi morali da plaćaju njeni klijenti. Pitanje je da li će baš ovaj zakon ljude navesti da svoj novac ponovo povjere bankama. Neće biti zakidanja novca na računima, (kao što je to bilo u Kipru) ako svi budemo radili odgovorno, kaže Luka Kaseli.