Barometar konflikta u svijetu za 2003 godinu pokazuje: 14 ratova i 80 sukoba u kojima je upotrijebljena sila
15. decembar 2003Oglas
Heidelberski Institut za rjesavanje medjunarodnih konflikata je u izvjestaju pod nazivom "barometar konflikata za 2003" danas je objavio aktuelni broj ratova i oruzanih sukoba u svijetu. Arika prednjaci kao nasiljem najpogodjeniji kontinent.O tome izvjestaj Nine Werkheuser.
14 ratova ove godine, od toga jedan medjudrzavni- iracki rat. U svih ostalih 13 raova borili su se narodi ili interesne grupe- ili u jednoj drzavi ili van granica zemlje. Dakle ojacala je tendencija ratovanja, kako su zakljucili naucnici heidelberskog instituta. Ratovi se, medjutim, vise ne vode izmedju dvije ili vise drzava, kao sto je to bio slucaj ranije. S tim u vezi morala su se promijeniti i sredstva kojima medjunarodna zajednica reaguje na konflikte. Tanja Börzel, profesorica za medjunarodnu politiku u Heidelbergu o tome kaze:
Narodno i pravo mora biti prilagodjeno, smatram da je fatalan razvoj situacije koju imamo. Velika motivacija za nove rateove je da drzave ne napadaju druge drzave da bi ich osvojile, vec zbog intervencija, zbog suzbijanja opasnosti koje prijete iz odredjene zemlje. Nije jos uvijek postignut dogovor oko toga koja sredstva treba korisitit da bi se postigla demokratizacija u nekim zemljama. Amerikanci smatraju da je legitimno za demokratiju se izboriti bombama. Evropljani vide jos uvijek veliki problem kada je rijec o upotrebi sile, kaze Tanja Börzel, profesorica za medjunarodnu politiku u Heidelbergu.
Na primjeru rata u Iraku Amerikanci su medjutim shvatili da oni takozvano stabiliziranje nacije i obnovu nakon kraja rata do sada nisu ozbiljno uzeli u obzir. Na ovom polju obrade konflikata Evropljani su puno razvijeniji, kaze Börzel. Nakon 80 konflikata u svijetu, po izvjestaju ovog instituta, medjunarodna zajednica bi morala poostriti instrumente suzbijanja kriza, smatraju strucnjaci.
14 ratova ove godine, od toga jedan medjudrzavni- iracki rat. U svih ostalih 13 raova borili su se narodi ili interesne grupe- ili u jednoj drzavi ili van granica zemlje. Dakle ojacala je tendencija ratovanja, kako su zakljucili naucnici heidelberskog instituta. Ratovi se, medjutim, vise ne vode izmedju dvije ili vise drzava, kao sto je to bio slucaj ranije. S tim u vezi morala su se promijeniti i sredstva kojima medjunarodna zajednica reaguje na konflikte. Tanja Börzel, profesorica za medjunarodnu politiku u Heidelbergu o tome kaze:
Narodno i pravo mora biti prilagodjeno, smatram da je fatalan razvoj situacije koju imamo. Velika motivacija za nove rateove je da drzave ne napadaju druge drzave da bi ich osvojile, vec zbog intervencija, zbog suzbijanja opasnosti koje prijete iz odredjene zemlje. Nije jos uvijek postignut dogovor oko toga koja sredstva treba korisitit da bi se postigla demokratizacija u nekim zemljama. Amerikanci smatraju da je legitimno za demokratiju se izboriti bombama. Evropljani vide jos uvijek veliki problem kada je rijec o upotrebi sile, kaze Tanja Börzel, profesorica za medjunarodnu politiku u Heidelbergu.
Na primjeru rata u Iraku Amerikanci su medjutim shvatili da oni takozvano stabiliziranje nacije i obnovu nakon kraja rata do sada nisu ozbiljno uzeli u obzir. Na ovom polju obrade konflikata Evropljani su puno razvijeniji, kaze Börzel. Nakon 80 konflikata u svijetu, po izvjestaju ovog instituta, medjunarodna zajednica bi morala poostriti instrumente suzbijanja kriza, smatraju strucnjaci.
Oglas