Beč i njegovi balkanski klijenti

Austrijski "Die Presse" piše: "Prije nekoliko godina bilo je to nezamislivo, danas zvuči kao najnormalnija stvar na svijetu: da ministri vanjskih poslova Srbije i Kosova sjede za istim stolom na konferenciji o Zapadnom Balkanu, na koju je pozvao šef austrijske diplomatije Sebastian Kurz. On je na skup, koji se jučer i danas (2/3.6.2014.) održava u Beču, pozvao brojne kolege iz regiona. Beograd ne priznaje doduše otcjepljenje svoje pokrajine Kosova, niti će se to u narednom periodu promijeniti - pa ipak, zahvaljujući posredovanju EU, ove dvije zemlje su naučile da se ophode jedna prema drugoj.

Ovakva uloga se dopada Austriji: Beč kao zagovornik zemalja Balkana. To je uloga koju Austrijanci uspješno igraju. 'Pomoć Beča, kada je u pitanju početak pregovora sa EU, bila je enormno velika', kažu u uredu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, koji je zbog poplava za dan pomjerio svoj boravak u Austriji na utorak i srijedu. Da je Austrija u pojedinim zemljama regiona veliki investitor, austrijske vlasti ne kriju. 'To je u našem sopstvenom intetresu. Jer, od stabilnosti i prosperiteta naših susjeda imamo direktnu korist'. On je dodao da je Austrija, u suprotnom slučaju, pogođena od negativnih efekata iz susjedstva, kao što je krijumčarenje drogom i kriminal", piše Die Presse.

Evropske integracije

List se pita kako stoje stvari sa perspektivom ulaska u EU? "Slovenija od 2004. i Hrvatska od 2013. su već članice 'kluba'. Srbija i Crna Gora su otpočele pregovore sa EU. Velika napetost trenutno vlada u Tirani. Vlada Edija Rame dobiće utješnu nagradu - status kandidata kada se u junu bude održao samit EU na vrhu. To ne znači da su dospjeli na glavno polje, ali znači da su figure poredane. Makedonija je od 2005. kandidat za učlanjenje i od tada se ne dešava ništa - sve dok se ne riješi spor sa Grčkom oko naziva zemlje.

Albanija ne želi više dugo čekati na status kandidata. Elokventni Rama ne propušta priliku da se prikaže kao pravi Evropljanin. 'Kada uskoro otputujem u Srbiju onda to činim zato što mi je evropska ideja važnija od sukoba', kaže albanski premijer. U razgovoru sa novinarima iz EU on dodaje: 'Nadam se da nismo posljednji naivci', aludirajući na situaciju među zemljama članicama EU i svojevrsni umor od proširenja, koji tamo vlada.

Kada premijer Srbije Vučić dođe u Beč, mogao bi okončati svoj spor sa OSCE-om. Povjerenica za medije Dunja Mijatović je Srbiju optužila za cenzuru u vezi sa poplavama. On je to u pismu odlučno odbacio i - što je krajnje neuobičajeno - tražio od Dunje Mijatović da se izvini. On ne želi da vjeruje, kako je naveo u pismu, da iza niza neistina, koje je izrekla protiv Srbije, stoji neka politička namjera", piše austrijski dnevnik.

Kada strepite za golu egzistenciju

List "Bonner Rundschau" piše o poplavama u BiH i aktivnostima organizacije Help: "Čovjek sjedi na ruševinama svoje egzistencije. Danima je pokušavao da ukloni štetu u stanu u kojem živi njegova familija u Doboju a koju su prouzrokovale neprekidne padavine. 'Ali i dalje sve izgleda strašno', kaže on rezignirano. 'Ljudima kao što je on nedostaje perspektiva', ukazuje Lutz Udally iz Bona. On je proteklih dana ispred organizacije 'Help' bio na područjima zahvaćenim poplavama. U Doboju i Šamcu imao je prilike vidjeti posljedice nezapamćene katastrofe. Voda je na nekim mjestima dosezala visinu od pet metara. U nekim dolinama se još uvijek zadržala, jer nema mogućnosti za odvod.

Nedostajalo je hrane, vode i higijnskih artikala kao što je hlor. Organizacija 'Help' koja ima sopstvene saradnike na licu mjesta i koja još od 1995. ima izgrađenu infrastrukturu u BiH, bila je u stanju da pruži prvu pomoć iz glavnog grada Sarajeva, kaže Lutz Udally. Koliko snage i rada je potrebno prilikom rasčišćavanja ruševina postalo mu je jasno tek nakon što je zajedno sa 60 ljudi cijeli dan pokušao rasčistiti jedan dečiji vrtić.

Mnogi ljudi izgubili su sve i ponovo su na početku. Mnogi se još uvijek pate sa posljedicama rata i sada, kada su mislili da su ponovo nešto izgradili, sve je uništeno. Nekadašnje obradive površine na sjeveru BiH su u naredne dvije godine neupotrebljive. Poljoprivrednici će ostati bez prinosa i novca. BiH spada u najsiromašnije zemlje Evrope. Jedno domaćinstvo u prosjeku mora izaći na kraj sa 300 eura mjesečno.

'Help' nastavlja sa svojim angažmanom u BiH i želi pomoći obnovu narednih mjeseci, kaže voditeljica psolova Karin Settele. Projekti obnove će teći pod motom 'Pomoć za samopomoć'. Help će tako male poduzetnike, recimo poljoprivrednike i bravare, pomagati novcem i mašinama odnosno tehničkom opremom. 'Mi radimo direktno sa ljudima i kontrolišemo gdje novac odlazi', kaže Settele. Sa korupcijom pomagači iz Helpa nemaju nikakav problem. Ali imaju sa spremnošću na donacije. 'Očito da je malo suosjećanja za ljude iz BiH, što me plaši', dodaje Karin Settele. 'Help' nastoji da preko EU i SR Njemačke dobije pomoć u finansiranju. Ministar vanjskih poslova Steinmeier je obećao prve milione pomoći. Ali, kako Karin Settele zaključuje, 'jasno je da će za obnovu trebati puno više novca'", piše "Bonner Rundschau".