Belgija rješava "veliki raskol"?

Ovaj bi sporazum trebao povratiti povjerenje međunarodnih tržišta, budući da je agencija za procjenu pouzdanosti ulaganja Moody's dan ranije bila zaprijetila da će Belgiji zbog njene problematične banke Dexie sniziti kreditni rejting. Čelnik frankofonog Reformskog pokreta Charles Michel opisao je ovaj sporazum, koji je postignut u subotu ujutro nakon maratonskih pregovora, a po kojem će više vlasti biti predano u ruke pokrajinama, kao "najznačajniji od Drugog svjetskog rata".

Neslavni svjetski rekord

Belgija je bez središnje vlade bila rekordna 482 dana, a suparnički poliitčari, s flamanskog i francuskog govornog područja tek se trebaju dogovoriti o zajedničkoj vladinoj platformi. To bi se još moglo pokazati teškim budući da podjela koju pregovarači moraju prevazići nije više samo jezična već sve više i politička. Flamanci sve više naginju u desno, dok frankofoni Valonci preferiraju ljevicu.

Na ovaj najnoviji dogovor o prepuštanju određenog dijela vlasti regijama (devoluciji) se gleda kao na ključan za bilo kakav napredak i izlazak iz belgijske krize. "Dijalog je konačno pobijedio nad cinizmom", izjavio je šef flamanske Zelene stranke Wouter Van Besien.

Osam stranaka koje su sudjelovale u dvomjesečnim pregovorima o devoluciji bilo se dogovorilo još prošlog mjeseca o nekim ključnim točkama, a sad su postigle dogovor i o preostalim spornim pitanjima. Očekuje se da će do ponedjeljka napraviti pročišćenu verziju dokumenta, kako bi ga sljedećega dana mogle predstaviti parlamentu.

Dok je privremena vlada koja je izgubila izbore na prošlogodišnjim izborima u lipnju, smanjila državni deficit i čak poslala borbene zrakoplove da se pridruže kampanji NATO-a u Libji, zbog političke krize rastao je strah od podjele zemlje.

Bogati Flamanci i siromašni Valonci

Korijen krize leži u činjenici da mnogi u bogatijem području na kojem se govori flamanski i na kojem živi 60 posto stanovništva smatraju da svojim porezima financiraju siromašniji frankofoni jug, koji pak zapostavlje svoje dužnosti i ne trudi se poboljšati stanje u svom gospodarstvu.

Ohrabren pobjedom glavne flamanske separatističke stranke Novog flamanskog saveza (N-VA) na izborima u lipnju 2010. sjever je zatražio veći stupanj autonomije. Valonci se pak sa svoje starane pribojavaju da će zbog slabljenja središnje vlasti postati još siromašniji.

Belgijske je pokrajine do sad financirala savezna vlada ali prema novom dogovoru pokrajine će moći u većoj mjeri odlučivati kamo ide novac od njihova poreza, što omogućuje Flamancima određenu fiskalnu autonomiju koju su si priželjkivali. Povećana moć pokrajina ogledat će se i u drugim područjima, uključujući zdravstvo, socijalnu skrb i promet.

Bit će ukinuta i posebna prava tisuća frankofonih stanovnika u predgrađima Bruxellesa a u kojima većinom žive Flamanci. Ta su prava desetljećima uzrokovala zlu krv među tamošnjim zajednicama.

Do preokreta je došlo tek nakon što je u kolovozu iz razgovora bila isključena N-VA zbog svoje nespremnosti na kompromis. No njenom čelniku Bartu de Weveru još uvijek raste popularnost i Valonci se pribojavaju da bi on još mogao uzrokovati probleme.

Autorka: Snježana Kobešćak (AFP, rtr, dpa)

Odgovorni urednik: Svetozar Savić