Belgija srlja iz krize u krizu

Albert Drugi je Božićni govor trebalo da održi još u ponedjeljak. Međutim, termin je pomjeren na samo božićno veče (24.12.). Sve dok aktuelna kriza vlade ne bude riješena, kralju će nedostajati ključne riječi za tradicionalnu besjedu.

Dehane ili Verhofštat

Danas je jasno samo jedno: zemlja će dobiti novog premijera. Dosadašnji, Iv Leterme, još u petak je (19.02.) ponudio ostavku, a potom je objasnio da u budućoj vladi ne vidi sebe u bilo kojoj ulozi. Kralj Albert do sada zvanično još nije prihvatio ostavku. Pitanje koje se sada razmatra je koga će kralj ovlastiti da formira novu vladu.

U belgijskim medijima se špekuliše o političkom veteranu iz redova hrišćanskih demokrata Danu Liku Dehaneu. Ovaj 68-godišnjak je bio na čelu vlade od 1992 do 1999. s promjenljivim uspjehom. Sada je poslanik u Evropskom parlamentu. On važi za snažnu političku ličnost sa velikim iskustvom, osim toga očigledno uživa i veliko povjerenje kralja. Druga ličnost koja bi mogla postati premijer je bivši premijer Gi Verhofštat iz redova flamanskih liberala. I on kao i Dehane važi za iskusnog kriznog menadžera koji bi bio podesan s obzirom na aktuelnu privrednu krizu.

Problem Belgije je u nejedinstvu vladajuće koalicije

Naravno da se ne odlučuje samo o jednoj ličnosti. Pitanje koje se postavlja je i da li je sadašnja koalicija sastavljena od pet partija u ovakvoj formi uopšte održiva. Mnogo toga govori i činjenica da se kralj do sada nije sastao sa opozicionim političarima. Koalicija od pet stranaka u parlamentu ima jasnu većinu, ali iznutra - nije stabilna.

Možda će odluka morati da bude donesena na izborima. To bi značilo da će se u Belgiji iduće godine 7. juna birati poslanici za regionalne parlamente, evropski parlament i savezni parlament. Dakle, ponovni izlazak na birališta samo godinu dana nakon posljednjih izbora na kojima je blistavi pobednik bio Iv Leterme koji sada odlazi. Otkako je Leterme stupio na vlast, u Belgiji su se samo smjenjivale krize.

Posljednja je premijera koštala i njegove funkcije. Naime, konkretizovani su navodi kako je vlada vršila pritisak na pravosudne organe da odobre prodaju uzrdmane belgijske banke Fortis francuskom konkurentu, banci BNP. Miješanje vlade u rad suda se u Belgiji smatra neprihvatljivim potezom.