"Benzinska policija" u Njemačkoj

Novi pritisak na njemačke političare da naprave nešto protiv povijesno velikih poskupljenja benzina i dizela na crpkama je urodio konkretnim rezultatom - tijelom koje će se zvati "Ured ta transparentnost tržišta" i koje će imati sjedište u Saveznom uredu za zaštitu tržišne utakmice u Bonnu. Njegovo osnivanje je savezni kabinet dogovorio u srijedu (2.5.). To tijelo bi trebalo prozreti taktiku kojom naftni koncerni određuju cijenu goriva. 14.700 benzinskih crpki u zemlji morat će mu ubuduće slati podatke o tome kada i koliko su se cijene na njihovim prodajnim mjestima mijenjale i po kojoj cijeni su oni nabavljali gorivo od liferanata.

Branša naziva planiranu agenciju "birokratskim monstrumom", dok Vlada odvraća da će pokušati olakšati cijeli proces i smanjiti papirologiju osnivanjem internetske platforme na koju bi se stavljali traženi podaci.

Samo "zamazivanje očiju"?

Mišljenja oko toga hoće li novi ured moći obuzdati vrtoglavi rast cijena goriva razilaze se i među samim udrugama vozača. Dok njemački auto-moto klub ADAC pozdravlja jaču kontrolu, druge udruge govore o "zamazivanju očiju" (i to, između ostalog, kako bi se skupljali politički bodovi).

Mnogi stručnjaci smatraju da stvarni razlozi kontinuiranog rasta cijena goriva nisu prouzročeni objektivnim čimbenicima kao što su kriza oko Irana ili azijska glad za naftom, već špekuliranjem na tržištu sirovina i skrivenim manipulacijama cijena u proizvodnom lancu velikih naftnih koncerna koji počinje u rafinerijama. Nedavno je stručnjak za energetiku Steffen Bukold po nalogu Kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu analizirao rast cijena Supera na njemačkim benzinskim crpkama od studenog 2011. do ožujka 2012. Njegova analiza je pokazala da se od ukupnog poskupljenja koje je iznosilo 11,3 centa po litri samo 6,6 centi može opravdati promjenom tečaja eura i dolara. Prema toj računici, naftni koncerni su u tom razdoblju u Njemačkoj utržili 167 milijuna eura mjesečno "viška", što ovi naravno poriču.

Savezna vlada ne namjerava svojim "Uredom za transparentnost" samo nadgledati razvoj cijena na pumpama, već i steći sustavni uvid u prodajne cijene liferanata i veletrgovaca naftom kako bi čuvari tržišne utakmice prokopali malo dublje po tajnama politike cijena naftnih koncerna. Oni su, naime, prošle godine ponovno ostvarili rekodnu dobit i podijelili svojim najvišim menadžerima debele premije. Tako je Rex Tillerson, predsjednik američkog koncerna ExxonMobil, kojemu pripadaju i Esso-pumpe u Njemačkoj, zaradio u 2011. 35 milijuna dolara - oko petinu više nego godinu prije.

Nema stvarne konkurencije

Savezni ured za zaštitu tržišnog natjecanja je već u svibnju prošle godine ustanovio da si pet velikih vlasnika benzinskih crpki u Njemačkoj - Aral, Esso, Jet, Shell i Total - međusobno uopće nisu prava konkurencija, no nije uspio naći dokaze o ilegalnom dogovaranju cijena. Uspjelo mu je samo pokrenuti postupak protiv ovih pet poduzeća jer su neovisnim crpkama prodavali benzin i dizel iz svojih rafinerija po pretjerano visokim cijenama.

U pokušajima da smire nezadovoljstvo vozača zbog astronomskih cijena benzina političari u cijelom svijetu djeluju prilično bespomoćno. U Austriji i dijelovima Australije već je na snazi propis da crpke smiju samo jednom dnevno povisiti cijenu goriva. No, to je imalo jednako malo efekta kao i višestruko smanjenje državnog poreza na gorivo kojim je Izrael pokušao zaustaviti rast njegovih cijena. Nešto uspješniji je očito bio Luksemburg: tamo postoji državna cijena goriva koja se određuje prema cijeni nafte na burzama.

Autori: Bernd Gräßler/Dunja Dragojević

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić