Beograd djelimično zadovoljan izborima

Izlazak 53.000 Srba na vanredne parlamentarne izbore na Kosovu pokazuje da su oni poslušali poziv Vlade Srbije“, izjavio je predsjednik odbora za Kosovo i Metohiju Skupštine Srbije Milovan Drecun, ali ipak dodaje da je moglo daleko bolje. Drecun smatra da će nakon „značajne izlaznosti“ Srba, Vlada Srbije imati upotpunjen kapacitet da nastavi proces normalizacije odnosa u narednom periodu.

„Mislim da na sjeveru Kosova nije dobro shvaćen značaj djelovanja budućih poslanika, jer ako je temelj politike u narednom periodu stavljen na formiranje zajednica srpskih opština koji proizlazi iz Briselskog sporazuma, onda je potrebna snažna podrška srpskih poslanika u parlamentu u Prištini, jer će od njih zavisiti stvaranje zakonodavnog okvira koji je neophodan na Kosovu i Metohiji”, dodao je Drecun. On je također naveo da se očekivao izlazak znatno većeg broja Albanaca na izbore od 43 posto i da se može očekivati da Srbi dobiju veći broj od deset zagarantovanih mandata. Kako kaže, ta izlaznost pokazuje da ni Albanci nisu zadovoljni kako zvanična Priština rješava probleme građana.

Sejver Kosova dio šire globalne priče?

„Trebalo bi konstatovati da je postignuta nešto veća izlaznost Srba nego na lokalnim izborima, ali se ona dogodila prije svega na centralnom Kosovu, komentariše za Dojče vele prve nezvanične rezultate izbora Dušan Janjić, koordinator Foruma za etničke odnose. Mislim da je to rezultat činjenice da je centralno Kosovo još od 2005. godine imalo svoje predstavnike u kosovskim institucijama, i tamo je već i pravno prihvaćeno da moraju da žive, rade i sarađuju sa kosovskim institucijama“, kaže Janjić.

Sjeverno Kosovo je već nešto drugačiji problem i tamošnja slaba izlaznost pokazala je da je izostao politički rad Beograda, smatra Dušan Janjić. To može izazvati nove sumnje u stvarne namjere Beograda oko primjene Briselskog sporazuma, kaže Janjić, ali istovremeno dodaje kako misli da se tu zaista ne radi o nekim stvarnim lošim namjerama Beograda. Čitav problem po njegovim riječima mora se posmatrati u mnogo širem geopolitičkom kontekstu:

„Ova vlada prije svega nema kapacitet koji od nje očekuje Evropska unija. Ona nema ni dovoljno znanja, ni dovoljno iskustva, ni dovoljno raščišćenih ličnih i političkih odnosa unutar sebe; jako teško se snalazi u mnogim problemima, a naročito u pogledu sjevera Kosova. Taj problem sjevera je, između lokalnih i ovih izbora na Kosovu, itekako vezan za jednu globalniju priču, a to su odnosi Rusije, Evropske unije i Amerike. Stoga mislim da će Brisel, Vašington i Moskva morati da se ozbiljnije pozabave sjeverom Kosova, jer mislim da ovaj rezultat pokazuje da postoji dovoljan kapacitet da se oživi takozvani zamrznuti konflikt u tom dijelu Kosova“, napominje Janjić.

„Povjerenje u Vladu, a ne u Briselski sporazum"

Beograd, naravno, mora biti zadovoljan jer su Srbi ipak kako-tako izašli na ove izbore, ocjenjuje Janjić. Kratka kampanja, odsustvo jasnog stava i kasni poziv, sve su to razlozi zašto Beograd ipak nakon svega može biti relativno zadovoljan:

„Problem je što je taj izlazak Srba na sjeveru Kosova bio više motivisan povjerenjem u Vladu i Aleksandra Vučića, a mnogo manje povjerenjem u Briselski sporazum, naglašava Janjić. Srbi, znači, i dalje gledaju u Beograd, a Beograd se tim problemom bavi marginalno. A i kad se bavi nije jasno kakva je njegova strategija što se tiče dugoročnog opredjeljenja, a ljudi na terenu žele da znaju gdje će da upisuju djecu u škole, gdje će da se zapošljavaju, gdje će graditi kuće... To su dugoročni planovi i odluke“.

Mislim da Beograd trenutno ipak može da odahne, zaključuje Janjić. Koliko je radio – odlično je prošao, ali to takođe znači da mora više da radi na tom problemu i da uklanja neke političke strukture koje je ostavio još Aleksandar Vulin, bivši direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Ako, naravno, ne žele da im se sjever Kosova, kako se to kaže, politički i međunarodno obije o glavu, ističe Janjić