Berlin i Varšava – veliki ulog

Izbjeglice, NATO-trupe u srednjoj i istočnoj Evropi, Evropska unija, to su tri velike teme u kojima se Njemačka i Poljska razmimoilaze u mišljenju. Poljska vlada ostaje tvrda u stavu prema raspoređivanju izbjeglica u zemlje Evropske unije, ona to odbija uz ponavljanje istih argumenata, koji, međutim, tim ponavljanjem ne postaju uvjerljiviji. Poljska je na granici opterećenja koje može podnijeti, stalno govori poljski šef diplomatije, tvrdeći da u zemlji boravi milion Ukrajinaca i da je najveći broj njih pobjegao zbog nasilja u njihovoj zemlji. Tako kaže Vitold Vaščikovski. Međutim, samo 4.000 Ukrajinaca je zatražilo azil u Poljskoj, a njih ukupno dvojica su prošle godine dobili status izbjeglice. Tako kažu poljske nadležne institucije. Ostali Ukrajinci su gastarbajteri.

Kao da se očekuje zahvalnost i za činjenicu da Poljska ne ispunjava ni svoja čvrsto data obećanja. Varšava se obavezala da primi 7000 sirijskih izbjeglica. Poljski ministar spoljnih poslova se slaže. Pod uslovom da dođu dobrovoljno. I da ne dođu svi odjednom. Dakle, ne svi baš ove godine. Ili sljedeće. To baš i ne liči na podršku partnerskoj Njemačkoj. Njemački ministar spoljnih poslova stoji kraj svog poljskog kolege i dodaje suvo da se dvije zemlje još uvijek ne slažu o raspoređivanju izbjeglica.

Na samitu NATO, Poljska je zatražila podršku Njemačke za pojačano stalno prisustvo trupa zapadne vojne alijanse na ruskim granicama kako bi se uputio signal Rusiji. Njemačka je zauzela stav da je njemačko učešće u operaciji Reassurance dovoljan doprinos u ljudstvu i materijalu. Štajnmajer to ne kaže jasno, ali je stvar poznata – Njemačka ne namjerava da prekrši sporazum kojim su 1997. svoje odnose regulisali NATO i Rusija. Vaščikovski stoji pored svog njemačkog kolege znajući da neće doći do saglasnosti. No, on ostaje ljubazan.

Zemlje koje ne mogu jedna bez druge

Jasno se vidi kako se obojica trude da budu ljubazni. Poslije oštre kritike kojoj je Poljskoj uputio rukovodeći kadar Evropske unije, među kojim ima Nijemaca, i grubog odgovora poljske vladajuće stranke PiS ovakav uljudan ton je bolji nego ništa, mada je to miljama daleko od srdačnosti u odnosima Berlina i Varšave za vrijeme mandata prethodne poljske vlade. Ipak, odluka njemačke vlade da se suzdrži od javne kritike Poljske i da pošalje signale stalne volje za dijalog mogla bi uroditi plodom. Osim Njemačke, nijedna zapadna zemlja baš i ne pokazuje veliko interesovanje za uspostavljanje kontakta sa novom poljskom vladom.

Mnogo je na kocki

Poljskoj je potrebna Njemačka da bi umirila svoje strahove od izolacije. A Njemačkoj je potrebna Poljska. Radi se o mnogo krupnijem ulogu od dobrosusjedskih odnosa ili preuzimanja izbjeglica. Riječ je o budućnosti Evropske unije i njenog zajedništva. Ako njemačko-poljsko savezništvo ne bi funkcionisalo, ako bi se Poljska sa 40 miliona stanovnika i dalje kretala u pravcu renacionalizacije svoje politike, onda ne bi bila izgubljena Poljska već možda i Evropska unija.