1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Spomenik žrtvama po nacionalnom ključu?

Mikhail Bushuev
10. juni 2020

Ponovo je pokrenuta diskusija o spomen obilježju u Berlinu: da li treba da se napravi spomenik poljskim žrtvama ili žrtvama svih naroda istrebljivačke nacističke politike u istočnoj Evropi?

https://p.dw.com/p/3dWDY
Plötzensee
Memorijalni centar - Plecenze u BerlinuFoto: picture-alliance /dpa/U. Baumgarten

Kako bi trebalo da Njemačka adekvatno obilježi nacističke zločine na istoku Evrope? Ponovo se rasplamsala debata o ovom suštinskom pitanju politike sjećanja. Dvije ideje za nova spomen mjesta u Berlinu konkuretne su jedna drugoj: spomenik za poljske žrtve Drugog svjetskog rata ili Dokumentacioni centar, koji bi sakupio i čuvao sjećanja na sve žrtve nacionalsocijalističkog režima u istočnoj Evropi. DW je razgovarao sa pobornicima obje ideje. Čini se da je rješenje na pomolu.

Poljska je „najduže trpila pod njemačkom vladavinom"

U početku je izgledalo da je „poljski spomenik" posljednjih godina dobio znatno više podrške. Trebalo je da se u Berlinu podigne spomenik u sjećanje na poljske žrtve njemačkog okupatorskog i istrebljivačkog režima. „Smisao ove inicijative je da se popuni praznina u njemačkom sjećanju", kazao je inicijator, nekadašnji predsjednik Bundestaga Volfgang Tirze (SPD) u intervjuu za DW.

Pročitajte još: Spomenik žrtvama nacističke "eutanazije"

Istina je da postoje mjesta, koja podsjećaju na mnoge nacističke zločine, uključujući i spomenik Holokaustu u Berlinu. Ali „da je Poljska, kao prva žrtva nacističkog napada i naš neposredni susjed, pretrpila pet užasnih godina pod njemačkom okupacijom - to je prilično nepoznato i prilično zaboravljeno", kazao je Tirze.

Incijativa za poljski spomenik ima ugledne zagovarače: 137 potpisnica i potpisnika iz politike i društva. Pored Volfganga Tirzea tu je i nekadašnja predsjednica Bundestaga, Rita Zismut (CDU). Takođe se i aktuelni predsjednik Budnestaga, Volfgang Šojble (CDU) trebao  izjasniti za podršku ove inicijative. Jedan sličan apel uputila je, nezavisno od toga, grupa poslanika Bundestaga, među kojima su i Manuel Saracin (Savez 90/ Zeleni) i generalni sekretar CDU, Paul Cimiak.

Dokumentacioni centar: „Spriječiti nacionalizaciju žrtava"

Postoji još jedan alternativni prijedlog, koji je incirao Peter Jan, nekadašnji direktor Rusko-njemačkog muzeja u Berlinu-Karlshostu. Predlaže se uspostavljanje dokumentacionog centra, „koji bi obuhvatio cijelu Evropu" i sakupio sjećanja i informacije o zločinima nacističke Njemačke, smatra nekadašnji predsjednik Narodnog saveza, Markus Mekel u intervjuu za DW. Mekel i ugledni istoričar Martin Aust i Hajnrih August Vinkler su pokretačke snage koje stoje iza ovog prijedloga.

Pročitajte još: 40 godina od istorijskog pada na koljena

Poljski-spomenik, Mekel je u intervjuu za DW nazvao „zabludom", jer se tako odaje pošta žrtvama po nacionalnom ključu i zato što svaka zemlja onda može da traži svoj spomenik. Dokumentacionim centrom bi se napravio častan spomenik za sve žrtve nacional-socijalističkih istrebljivačkih ratova.

Tirze prepoznaje težinu argumenta „nacionalizacije" žrtava ali ipak smatra da se moraju praviti razlike i pita se šta bi bila alternativa? "Znači li to da bismo trebali da radimo ono što su radili nacisti, koji nisu pravili razlike i koji su na slavenske narode gledali kao na subljude i ljude niže rase."

Spomenik Holokaustu u Berlinu
Spomenik Holokaustu u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa

Inicijative se istina značajno razlikuju, ali imaju i mnogo zajedničkog: obje su za to da se sačuva sjećanje na nacističke zločine, prvenstveno na istoku, koji su malo prisutni u javnom pamćenju. „Svako u Njemačkoj zna za zločine u Oraduru na jugu Francuske. Ali, u Bjelorusiji je 600 takvih sela. I to je nešto što u Njemačkoj niko ne zna", kaže Markus Mekel. Ovaj političar SPD je dugi niz godina predsjedavao njemačko-poljskom parlamentarnom grupom, a danas je predsjednik njemačko-bjeloruskog društva.

Ako predstavimo zločine uočićemo jasne razlike, između okupacionih ratova na zapadu i istrebljivačkih ratova u istočnoj Evropi, smatra Mekel.

Pročitajte još: Spomenik žrtvama Gestapoa u hamburškom tržnom centru?

U diskusiji oko novog mjesta sjećanja – a trebalo bi da bude na Askanskom trgu, nedaleko od ratnih ruševina željezničke stanice Anhalter u Berlinu – došlo je do zbližavanja obje strane. Manuel Saracin je za DW rekao: „Ove dvije incijative nisu protivrječne, već se nadopunjavaju".

Velika koalicija je očigledno postigla kompromis. Katolička novinska agencija (KNA) je javila da bi SPD još prije ljetnje pauze zajedno sa svojim koalicionim partenrima CDU i CSU da progura uspostavljanje novog memorijalnog centra u Berlinu. A tu bi trebalo da se podsjeti na žrtve nacionalsocijalističkih istrebljivačkih ratova, „posebno u istočnoj Evropi". Prema infromacijama DW, pred Odborom za kulturu njemačkog Bundestaga samo je jedan zahtjev: osnivanje zajedničkog dokumentacionog centra. Ako se na tome ostane, ideja uspostavljanja poljskog spomenika bi time bila odbačena.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android