Berlin u modnoj ekspanziji

Svilene bluze, suknje boje cigle sa cvjetnim ornamentima na provizornim štenderima jednog ateljea u berlinskom Krojcbergu. Iza ovih kreacija stoje modne dizajnerke Sonja Hodzode i Sara Biren. Njihova kolekcija proljeće-ljeto će biti predstavljena na ovogodišnjem Fešn viku (Fashion Week 2012) u Berlinu.

Nakon što su godinama radile za modne kuće Mark Jakobs ili Hugo Bos, dvije dizajnerke s Krojcbega osnivaju svoju robnu marku Blejm (Blame). "Sve što smo uštedjele smo uložile u ovaj posao, čak su nam i roditelji pomogli", priča Sonja Hodzode. "Prve skice smo radili u mojoj dnevnoj sobi." U međuvremenu to je postala jedna od najtraženijih modnih marki iz Berlina. Njihove zanesenjački ženstvene haljine su posebno tražene u Berlinu i Parizu. "Mnogi su iznenađeni kada čuju da smo iz Berlina", priznaje Sara Biren. "Jer, mnogi još uvijek povezuju kežual, sportsku modu s ovim gradom."

Berlin kao rudnik talenata

No, to ne čudi. Jer, berlinski Fešn vik je godinama prezentovao majice i farmerke. Tek mnogo kasnije dolazi Premium, međunarodni prodajno-modni šou na kojem se prezentuje visoka moda. Uprkos tome, velike modne marke kao Guči (Gucci) i Armani zaobilaze Fešn vik na rijeci Špre. Isto to čine i značajni modni kritičari. Za mnoge je Berlin zapravo eksperimentalna platforma, rudnik talenata ali ne i etablirano modno tržište.

I upravo to je za Blejm bila prava šansa. "Mi smo mnogo krativnije kada ne moram stalno da mislimo o zakupu", objašnjava Sonja i dodaje da su manji životni troškovi razlog zašto su ostale u Berlinu, ali i podrška koju daje grad. Senat grada Berlina i velike modne kuće daju više nagrada mladim dizajnerima. Tako je prošle godine, na primjer, upravo robna marka Blejm dobila Premium nagradu za mlade dizajnere ("Premium Young Designers Award").

Berlin na taj način pokušava da trajno za sebe veže oko 800 mladih dizajnera. Najuspješnije međunarodne modne marke "LaLaBerlin" i "Kaviar Gauche" su najbolje reklame za glavni grad Njemačke. Tokom Fešn vika ne raduju se samo modni radnici i fanovi, već su tu i gastronomi, hotelijeri, taksisti i mnogi drugi koji ovih dana bilježe veliki promet. Berlin godišnje na modi zaradi oko 1,6 milijardi evra. No, to je i dalje manje nego što zaradi pariska firma Šanel (Chanel) ili Hermes.

Eko moda put ka uspjehu

"Živim i radim u Berlinu, ali novac zarađujem na drugom mjestu", kaže Vladimir Karaleev. Rođeni Bugarin je 2001. došao u Berlin na studije. Modne škole u Berlinu imaju jako dobru reputaciju a posebno kada je izrada u pitanju. Svoje purističke kreacije Vladimir prodaje prije svega u Njujorku i Tokiju. A sve stvari izrađuje u rodnoj Bugarskoj. "Jer, jednostavno je mnogo povoljnije", kaže Vladimir Karaleev. I upravo taj način ekonomskog razmišljanja je i tajna njegovog uspjeha. Godišnje stotine mladih modnih dizajnera osnuje sopstvenu robnu marku, ali malo je onih koji uspiju i da opstanu na tržištu na duže staze. Vladimir Karaleev još napominje da čovjek mora da bude inovativan, ali mora takođe da se radi, takoreći, "nosiva" moda.

No, uprkos svemu tome prođu godine dok dizajner počne da živi od svoje mode. Pa čak iako se jaše na sopstvenim modnim talasima poput Daniela Kroa. "Recloathing" je ime njegove robne marke. Ovaj 36-godišnjak od iznošenih slikarskih kecelja i tesarskih pantalona šije esktravagantna muška odijela. Eko moda je čarobna riječ ove branše, te će i to biti predstavljeno na Fešn viku u Berlinu.

To je sektor koji se u modnoj industriji najbrže razvija, a sve u sklopu rastućeg trenda. "Ljudi jedu bio proizvode, paze na okolinu i nose garderobu koja je proizvedena sa ekološkom, ali i etičkom sviješću. Mladi dizajeneri žele da tako i ostane, i uprkos tome budu šik i u trendu. A Fešn vik u Berlinu je pravo mjesto za to. I to je način da Berlin, koji nije toliko ekonomski jak kao Pariz ili Njujork, upravo uz eko-modu pronađe svoje mjesto na modnom nebu.

Autor: Ajgil Čizmečioglu / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić