1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Kultura

Berlinale 2019: važno je znati

Jochen Kürten
7. februar 2019

Berlin je ponovo prijestolnica filmske umjetnosti: od 7. do 17. veljače održava se Berlinale. Na ovom posljednjem izdanju pod vodstvom direktora Dietera Kosslicka u natjecateljskom dijelu nema bh. filmova.

https://p.dw.com/p/3Ctu0

1. Film koji otvara festival

Festival se otvara filmom danske redateljice Lone Scherfig: "Ljubaznost stranaca" pripovijeda o susretima četvoro ljudi u zimskoj atmosferi New Yorka. Riječ je o dansko-kanadskoj koprodukciji u kojoj između ostalih glume Zoe Kazan, Tahar Rahim, Andrea Riseborough i Bill Nighy. Lone Scherfig, koja je 2001. već dobila Srebrnog medvjeda, jedna je od sedam režiserki zastupljenih na ovogodišnjem festivalu. Dieter Kosslick je obećao "jedan divni početak festivala", kao i to da ova redateljica ima "osjećaj za karaktere, velike emocije i suptilan humor".

2. Natjecanje

U konkurenciji za Zlatnog i Srebrnog medvjeda je ove godine 17 filmova. To je okosnica festivala. U najpoznatije režiserke i režisere koji se natječu za nagrade spadaju Francuz Francois Ozon, Španjolka Isabel Coixet, Poljakinja Agnieszka Holland te Zhang Yimou iz Kine. No s velikim zanimanjem se očekuju i režiseri iz Kine Wang Quan'an (Zlatni medvjed 2017.) i Turske Emin Alper - obojica su kritični prema politici i vladama svojih zemalja.

3. Nijemci

Najveću pažnju privlači Fatih Akin, mada su u Berlinu njemački redatelji po tradiciji vrlo prisutni. Ovaj režiser, koji je već dobio važne nagrade na festivalima u Berlinu i Cannesu kao i Europsku filmsku nagradu, na Berlinaleu predstavlja svoj film "Zlatna rukavica". To je priča o jednom berlinskom ubojici žena iz 70-ih godina. Osim Akina, u Berlinu su i njemačke režiserke Angela Schanelec i Nora Fingscheidt. I u drugim sekcijama, kao i u programu posvećenom pomlatku "Perspektiva njemačko kino", njemački film je dobro zastupljen sa 109 od ukupno 400 novih filmova.

Festival se otvara filmom danske redateljice Lone Scherfig "Ljubaznost stranaca"
Festival se otvara filmom danske redateljice Lone Scherfig "Ljubaznost stranaca"Foto: picture-alliance/dpa/EFE/D. Gonzalez

4. Žiri

O dodjeli nagrada odlučuje Juliette Binoche s još petoro članova žirija. Slavna glumica (rođ. 1964.) je predsjednica žirija. Odlična je poznavateljica filma, njena dosadašnja karijera je vrlo uspješna, a 1997. je dobila i Oscara za ulogu u filmu "Engleski pacijent". U žiriju će imati i podršku jedne njemačke i jedne britanske kolegice - Sandre Hüller i Trudie Styler.

5. Svjetske premijere

Na ovom festivalu će biti mnogo premijera - posebnu pažnju privlači ekranizacija života pisca Bertolta Brechta. Tu su i dokumentarni filmovi o fotografu Peteru Lindberghu, glumcu Mariju Adorfu i o njemačkoj rok-grupi "Die Toten Hosen". Iz SAD-a stiže dokumentarac koji bi se mogao interpretirati kao komentar na eru Donalda Trumpa: "Watergate ili kako smo naučili zaustaviti predsjednika koji gubi kontrolu" režisera Charlesa Fergusona.

6. Forum

U velikom programu "Forum" bit će prikazano 39 filmova. To su tradicionalno "djela koja su odvažna, sa stavom, bez kompromisa", dakle riječ je o društveno-politički angažiranom kinu koje ponekad poseže i za nekonvencionalnim formama. Moto ovogodišnjeg Foruma bi mogao biti "Literatura", jer se mnogi filmovi orijentiraju na pisane forme i vrte se oko pjesmama ili pisama. Primjer: austrijski film "Djeca mrtvih" je eksperimentalna obrada "Romana o duhovima" nobelovke Elfriede Jelinek. U Forumu je i upečatljiv crno-bijeli film iz Lesota: "Majko, gušim se. Ovo je moj posljednji film o tebi".

Žiri ovogodišnjeg Berlinalea: Juliette Binoche, Sandra Hüller, oskarovac Sebastián Lelio, Justin Chang, Rajendra Roy i Trudie Styler
Žiri ovogodišnjeg Berlinalea: Juliette Binoche, Sandra Hüller, oskarovac Sebastián Lelio, Justin Chang, Rajendra Roy i Trudie Styler

7. Panorama

Još više filmova se prikazuje u sekciji "Panorama"- 45 filmova iz 38 zemalja. Panorama ove godine, prema navodima organizatora festivala, nudi "kontroverzan, politički i izazovan program" u kojem se "u upadljivo mnogo filmova ljudi pokušavaju osloboditi sustava tlačenja i tuđeg jarma". Tu je mnogo filmova žena o ženama, uglavnom su u pitanju portreti umjetnica iz raznih dijelova svijeta.

8. Retrospektiva

"Retrospektiva" je ove godine u znaku redateljica: "Samoodređenje. Perspektive autorica filmova" - tu se prikazuje 26 igranih i dokumentarnih filmova iz oba dijela Njemačke između 1968. i 1999. godine. "Novi njemački film" je projekt u kojem nisu riječ vodili samo veliki režiseri poput Rainera Wernera Fassbindera, već i režiserke poput May Spils ili Ule Stöckl. I u bivšem DDR-u su žene režirale filmove. Zato će se Retrospektiva ove godine pobrinuti za mnoga otkrića i iznijeti na svjetlo dana mnogo zaboravljenih stvari.

10. Filmovi iz bivše Jugoslavije

"Bog postoji - zove se Petrunija" - režija: Teona Strugar Mitevska, jedini je film iz bivše Jugoslavije (rađen kao koprodukcija Makedonije, Belgije, Slovenije, Hrvatske i Francuske) koji je u natjecateljskom programu festivala. U drugim sekcijama su i kratki film Jasmile Žbanić "Crvene gumene čizme" (Bosna i Hercegovina) i dokumentarac Igora Drljače "Kameni govornici" (Bosna i Hercegovina/Kanada). Film "Šavovi" Miroslava Terzića (koprodukcija Srbije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine) bavi se temom nestanka djece iz srpskih rodilišta i sumnjama da su prodana na usvajanje.

Dieter Kosslick odlazi s dužnosti direktora festivala
Dieter Kosslick odlazi s dužnosti direktora festivalaFoto: Getty Images/M. Nareyek

11. Nagrade

Najprestižnija nagrada je Zlatni medvjed - prošle godine je pripala rumunjskoj režiserki Adini Pintilie. Već se zna tko će dobiti počasnog Zlatnog medvjeda - to je britanska filmska i kazališna glumica Charlotte Rampling, koja se proslavila filmovima poput "Noćnog portira" (1974.) i "45 godina" (2015.), snimila je više od 100 filmova. Dodjeljuju se i druge nagrade: Srebrni medvjedi za režiju i glumu te Berlinske kamere za autore koji su posebno povezani s festivalom, među njima je i legendarni francuski režiser Anges Varda.

12. Dieter Kosslick

Poslije gotovo dva desetljeća na Berlinaleu se završava era Dietera Kosslicka. On je 2001. postao direktor festivala i dao mu svoj pečat. U njegove najveće zasluge spada to što je na festivalu ojačao ulogu njemačkog filma i što ga je činio sve popularnijim za široku publiku. Poznat je i po svom opuštenom i duhovitom ponašanju u javnosti. Doduše, bio je i na meti kritika u kojima je optuživan da je doprinio padu kvalitete prikazanih filmova.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android