Bez dogovora o pravosuđu

Iako se slažu da na teritoriji Kosova treba da postoji jedinstveni pravosudni sistem, Beograd i Priština još ne mogu da postignu dogovor oko toga kako bi to konkretno trebalo da funkcioniše na sjeveru Kosova.

Dvadeseta runda dijaloga premijera Srbije i Kosova u Briselu tako nije donijela dogovor o transformaciji srpskih sudova koji su postojali na sjeveru. Pravosuđe je ostalo jedino otvoreno pitanje u dosadašnjem procesu normalizacije odnosa dvije strane u kome nije postignut napredak: „U ovoj oblasti mora da se uvažava realnost na terenu i da se dođe do praktičnog i primjenljivog rješenja koje mora da ima u vidu posebnost četiri opštine na sjeveru u kojima Srbi čine većinu“, izjavio je premijer Srbije, Ivica Dačić.

Prema briselskom dogovoru struktura pravosudnih organa, kao što je to bio slučaj i sa policijom i IBM (integrisanim upravljanjem prelazima), mora da prati etničku strukturu. Beograd smatra da, u ovom trenutku još nije realno da „albanske sudije i tužioci sude Srbima i obratno“ i da zbog toga prijedlog Prištine da Osnovni sud na sjeveru pokriva sedam opština nije prihvatljiv:

„Prijedlog Prištine praktično znači da će sjever Kosova biti obuhvaćen u jednu albansku sredinu, gde će Albanci činiti 65 do 70 odsto stanovništva, što za nas jednostavno nije prihvatljivo“, kaže Dačić.

Ne idealan, ali pozitivan izvještaj Ketrin Ešton?

I dok ekspertske grupe nastavljaju rad na traženju zajedničkog rješenja za oblast pravosuđa, sve je izgledinije da će upravo ovo pitanje ostati „minus“ u izvještaju koji bi šefica evropske diplomatije, Ketrin Ešton, početkom sljedeće nedjelje trebalo da podnese ministrima spoljnih i opštih poslova EU koji će, potom, odlučivati o datumu za početak pristupnih pregovora Srbije. Izvori bliski kabinetu visoke evropske predstavnice najavljivali su da bi uz dogovor o pravosuđu izvještaj o napretku u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine bio „gotovo idealan“.

„Genaralno smatram da je Srbija, bez obzira da li u narednim danima dođe do dogovora ili ne, postigla veliki napredak u odnosu na period prije potpisivanja briselskog dogovora. I bez obzira na ove dogovore, smatramo da Evropski savjet i Savjet ministra za opšte poslove treba da donese odluku o održavanju prve međuvladine konferencije što prije“, stav je premijera Srbije.

Istovremeno iz Savjeta EU najavljuju da će se o napretku Zapadnog Balkana razgovarati na sastanku u utorak (17.12.), kada se očekuje i usvajanje pregovaračkog okvira, ali i tačnog datuma za početak pregovora o članstvu Srbije u EU. Iz litvanskog predsjedavanja EU poručuju da je „realno očekivati“ da bi Srbija mogla da počne pregovore „prije sredinom nego krajem januara.“ Prijedlog o održavanju prve međuvladine konferencije već u decembru nije naišao na odobravanje nekih zemalja članica, koje su sada nepostizanjem dogovora o pravosuđu dobile i dodatni argument za svoj „tvrđi stav“ kada je u pitanju novi korak Srbije na putu ka EU.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić