1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bez izbornog praga za europske izbore

26. februar 2014

Pet, tri i na kraju nula posto. Izborni prag na izborima za Europski parlament je protuustavan, odlučio je njemački Savezni ustavni sud. Velikim strankama se to ne sviđa, male se vesele.

https://p.dw.com/p/1BFeF
Suci odlučiliFoto: picture-alliance/dpa

S napetošću se iščekivalo ovu presudu. Savezni ustavni sud u Karlsruheu objavio je u srijedu (26.2.2014.) da je izborni prag za europske izbore od tri posto, koji vrijedi u Njemačkoj, protuustavan. Izborni prag stavlja male stranke u neravnopravan položaj, smatraju suci. Idući izbori za Europski parlament održavaju se u svibnju.

Protiv izbornog praga od tri posto koji je uveden prije devet mjeseci tužbu je podnijelo više malih stranaka i više od 1.000 građana. "Male stranke su sol demokracije, one imaju važnu ulogu i zato ne smije biti izbornog praga", kaže Sebastian Frankenberger, predsjednik Ekološko-demokratske stranke (ÖDP).

Sebastian Frankenberger
Sebastian FrankenbergerFoto: Heide Fest

Za velike stranke to je težak udarac. Trenutno su u Europskom parlamentu zastupljene 162 stranke. Još više malih stranaka ugrozilo bi funkcionalnost parlamenta, glavni je argument zagovornika izbornog praga. Parlament treba stabilne većine, kažu oni. "Ali, većine postaju sve tješnje", dodaje predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Bundestag je dva puta pokušao uvesti izborni prag i dva puta nije uspio.

Već 2011. je Savezni ustavni sud protuustavnim proglasio izborni prag od pet posto koji je tada vrijedio. Parlament funkcionira i s puno malih stranaka, glasio je odgovor ustavnih sudaca. Smatrali su da izborni prag "ozbiljno ugrožava načela izborne jednakosti i jednakosti šansi političkih stranaka".

Tko će profitirati od presude?

Prema navodima Hansa Herberta von Arnima koji je 2009. zastupao podnositelje tužbe, zbog izbornog praga je "propalo" 2,8 milijuna glasova. Preračunato u zastupničke mandate to je osam od 99 njemačkih zastupničkih mandata u Europskom parlamentu, koji bi pripali malim strankama. Iako izgledi za male stranke i dalje nisu veliki, oni su nakon današnje presude barem realni. Sve stranke koje su podnijele tužbu mogu očekivati da će ući u Europski parlament. A popis je dug. Pored ÖDP-a tu su i "Slobodni birači", Pirati, kao i desno-ekstremni NPD.

"Tako mogu u Europski parlament ući stranke koje ne odgovaraju 'mainstreamu' političkog mišljenja u Njemačkoj", kaže Timm Beichelt, profesor na Europskom sveučilištu Viadrina. Kakve posljedice bi to moglo imati pokazuje slučaj francuske Nacionalne fronte. "Na europskim izborima 1984. Front National je stekao važnost na nacionalnoj razini. Na tim izborima je ta stranka po prvi put ušla u jedan parlament, naime Europski, i tu je osnovu iskoristila kao desno-radikalna stranka kako bi se u Francuskoj etablirala", kaže Beichelt.

Timm Beichelt Europa Universität Viadrina
Timm BeicheltFoto: Heide Fest

Ekološko-demokratska stranka je u ovom slučaju imala isti pravni cilj kao i desničarski NPD, ali Sebastian Frankenberger ne želi da se njegovu stranku dovodi u vezu s NPD-om. "To da je, nažalost, tužbu podnijelo i nekoliko ekstremnih stranaka, za koje bi nam draže bilo da su zabranjene, problem je naše parlamentarne demokracije koja nije uspjela označiti ih kao neprijateljske prema ustavnom poretku", kaže Frankenberger.

Dva oprečna cilja

Što se postiže izbornim pragom i kad je on legitiman? Ishod saveznih izbora trebao bi omogućiti stvaranje vlade. Da bi se taj proces olakšao uveden je izborni prag. Što manje stranaka uđe u parlament to lakše je sastaviti parlamentarnu većinu. "Dio glasova bude isključen zbog izbornog praga, ali cilj je sastavljanje vlade, a on je iznad načela izborne jednakosti", kaže Beichelt.

Na europskoj razini ne postoji taj problem jer Europski parlament ne bira vladu. "Uzimanje u obzir svih glasova ovdje izgleda puno važnije", kaže Beichelt.

Promjena mišljenja ustavnih sudaca

1979. su suci smatrali da je izborni prag u skladu s Ustavom. Tada je Savezni ustavni sud tvrdio da je izborni prag potreban kako bi se izbjeglo stranačko "usitnjavanje" i kako se ne bi otežavalo rad Europskog parlamenta.

35 godina kasnije stvari izgledaju drukčije. Europski parlament je potpuno drukčiji nego 1979. "Tada je on bio čisto savjetodavno tijelo, a od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora on je gotovo ravnopravan zakonodavac", kaže pravni stručnjak Frank Schorkopf.

Posljednjih godina je u Njemačkoj bilo više sudskih odluka o izbornom pragu. On je srušen i na komunalnim izborima. "Te presude se može smatrati novim smjerom u sudskom gledanju na izborne zakone", kaže Schorkopf.

Od 28 članica Europske unije 13 ih (sad s Njemačkom) nema izbornog praga. Većina ostalih, među kojima je i Hrvatska, ima prag od pet posto. Slovenija, Italija, Austrija i Nizozemska imaju prag od četiri posto, Grčka tri posto, dok je u Bugarskoj on ovisan o broju važećih glasova.

Autori: Rayna Breuer / Anto Janković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić