Bez revizije oslobađajuće presude generalu Perišiću

U obrazloženju odluke američki sudija je naglasio da tužilaštvo nije podnijelo valjane i uvjerljive argumente koji bi opravdali odstupanje Haškog tribunala od utvrđene prakse i ponovno razmatranje pravosnažno donesene oslobađajuću presude. Presude Žalbenog vijeća su konačne, decidiran je predsjednik Haškog tribunala: po utvrđenoj i ustaljenoj proceduri u Tribunalu se pred pretresnim, a potom žalbenim vijećem, prosuđuju svi navodi i tužilaštva i odbrane i vodi se pravičan postupak sve do donošenja konačne presude. Nema razloga da se od toga odstupi ni u presudi Perišiću, stav je Žalbenog vijeća.

Bramerc: Nepravda za desetine hiljada ljudi Sarajeva i Srebrenice

Perišić je, da podsjetimo, u prvostepenom postupku proglašen krivim za pomaganje granatiranja Sarajeva i masakra u Srebrenici, kao i za propust da kazni naredbodavce raketnih napada na Zagreb. On je zbog toga u septembru 2011. osuđen na kaznu od 27 godina zatvora. Žalbeno vijeće je, međutim, u februaru prošle godine poništilo tu odluku Pretresnog vijeća i oslobodilo Perišića svake krivice. Skoro godinu dana kasnije, glavni tužilac Haškog tribunala podnio je zahtjev za preispitivanje te presude.

"Pogrešno ukinuta pravovaljana osuđujuća presuda mora se korigovati kako bi se ispravila teška nepravda nanesena desetinama hiljada muškaraca, žena i djece koji su ubijeni ili ranjeni u Sarajevu i Srebrenici, kao i njihovim porodicama", rekao je glavni tužilac Bramerc u svom zahtjevu.

Standard "konkretne usmjerenosti"na zločin

U obrazloženju oslobađajuće presude rečeno je da je preduslov za osudu za pomaganje i podržavanje da ono što preduzima optuženi bude "konkretno usmjereno" na činjenje zločina. Po ocjeni većine članova ovog vijeća, pomoć u oružju i municiji, kao i kadrovska i logistička pomoć koju je Perišić, kao načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije upućivao Vojsci Republike Srpske od avgusta 1993. do novembra 1995. godine, bila je pomoć "opštim ratnim naporima vojske bosanskih Srba", a ne podrška konkretnom činjenju zločina u Sarajevu i Srebrenici.

Pošto po ocjeni većine sudija "konkretne usmjerenosti na zločin" nije bilo, prvostepena presuda na 27 godina zatvora spala je na nulu, i general Perišić se istog dana, 28. februara 2013. našao na slobodi.

Glavni tužilac tražio da se ispravi pogrešna presuda

Tužilaštvo je, prema izjavi Serža Bramerca, od same oslobađajuće presude Perišiću, uvjereno da je uslov "konkretne usmjerenosti na zločin" pogrešno protumačen i primijenjen. Da bi se ispravila ta greška, tužilaštvo je zahtijevalo da Žalbeno vijeće ponovo razmotri drugostepenu presudu i razmotri Perišićevu krivičnu odgovornost za pomaganje i podržavanje zločina u Sarajevu i Srebrenici "na osnovu ispravnog pravnog standarda".

"Uvažavamo činjenicu da je ponovno razmatranje presude vanredna mjera", rekao je tužilac Bramerc, "ali na tome moramo insistirati. Tužilaštvo je opredijeljeno da i dalje koristi sve pravne mehanizme kako bi se postigli pravedni ishodi i presude ispravno odražavale krivicu optuženih osoba. Ponovno razmatranje drugostepene presude u predmetu Perišić pomoglo bi postizanju pravde za žrtve, što je prvenstveni cilj Tužilaštva, Međunarodnog suda, kao i međunarodnog krivičnog pravosuđa u cjelini", izjavio je Bramerc.

Mada se predao čim je u martu 2005. protiv njega podignuta optužnica, general Perišić je vrlo kratko vrijeme proveo u pritvoru Tribunala u Sheveningenu. Na prvom pojavljivanju pred sudijama izjavio je da nije kriv ni po jednoj od tačaka optužnice, a onda je u julu te godine pušten na privremenu slobodu i pozvan u pritvor tek u septembru 2008. kad je suđenje trebalo da počne. Pauze tokom procesa optuženi je provodio na privremenoj slobodi da bi u februaru prošle godine dočekao i oslobađajuću presudu Žalbenog vijeća. Ta presuda je jučerašnjom odlukom istog vijeća i potpisom predsjedavajućeg sudije Merona još jednom potvrđena.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović