Europarat

U svibnju 1948. se u Den Haagu dogodio povijesni sastanak predstavnika 16 zemalja. Cilj sastanka: ujedinjenje ratom porušene i zavađene Europe. Točno godinu kasnije (1949.) je u Londonu osnovano Vijeće Europe. Zemlje potpisnice su bile: Belgija, Danska, Francuska, Velika Britanija, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška i Švedska.

Slovenija sada vodi glavnu riječ

Francuz Edouard Herriot je 10. kolovoza 1949. u sveučilišnim prostorijama u Strasbourgu otvorio prvo zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Belgijski diplomat Paul Henri Spaak je jednoglasno izabran za predsjednika skupštine, koja od tada važi kao jedno od središnjih tijela Vijeća Europe. Pored skupštine, drugo važno tijelo je Odbor ministara, u koji svaka zemlja članica šalje svoje ministre vanjskih poslova. Predsjedateljsko mjesto svakih pola godine zauzima druga zemlja. Trenutačno je Slovenija na čelu.

EU od Vijeća Europe preuzela zvjezdice na plavoj podlozi

Vijeće Europe je od početka imalo zadatak da unaprjeđuje suradnju europskih država. Uloga ove prve zajednički uspostavljene europske organizacije je isprva bila velika. Međutim jačanjem Europske Unije, značaj Vijeća Europe se smanjivao. Danas je ova organizacija uglavnom važna kad je riječ o ljudskim pravima i promicanju demokracije.

Glavna politička uloga na Starom kontinentu leži kod Europske Unije, koja je od Vijeća Europe de facto preuzela simbole, kao što su himna i zastava. Ove dvije organizacije, međutim, institucionalno gledano ne surađuju međusobno, nego su posve odvojene.

Ali, da 1949. nije uspostavljeno Vijeće Europe, europsko ujedinjenje bi bilo nezamislivo. Danas Vijeće Europe obuhvaća 47 zemalja članica, a najmlađa članica u ovoj obitelji je Crna Gora.

Autori: Daniel Scheschkewitz / Marina Martinović

Odg. urednica: Zorica Ilić