Bh.opozicija ne očekuje napredak

Zvaničnik Bosanskohercegovačke patriotske stranke Kerim Lučarević tvrdi kako će se i butmirski sastanak iskoristiti u predizbornoj kampanji koja je, prema njegovom mišljenju, već u toku. "Svako će iz ovoga sastanka uzeti nešto što njemu odgovara, a za ono što nisu postigli optuživat će neke druge i tako će se nastaviti ova pat pozicija", rekao je Lučarević.

Jerko Ivanković-Lijanović iz Narodne stranke radom za boljitak vjeruje da će se lideri, učesnici butmirskog sastanka, narednih nekoliko mjeseci žestoko posvađati oko tema o kojima su razgovarali jučer u Sarajevu. "U biti će samo jedan strah napraviti pred izbore kako bi na taj način pokušali sebi osigurati podršku", kazao je.

Od nastavka razgovora zakazanih za 20. oktobar, promjene ne očekuje ni lider Hrvatske stranke prava Željko Asić. "Mi držimo da je ovaj sastanak, na žalost, još samo jedno bacanje prašine u oči narodima u BiH", rekao je Asić.

SNSD i PDP otvorili Pandorinu kutiju

I opozicione stranke iz RS-a ne vjeruju da će pokrenuti razgovori biti uspješni. Mladen Bosić lider Srpske demokratske stranke kaže da su savez nezavisnih socijaldemokrata i Partija demokratskog progresa svojim učešćem u razgovorima otvorili Pandorinu kutiju. Vjeruje da učesnici razgovora mnogo toga kriju od javnosti. "Jasno je da se nešto krije i da su izjave neiskrene", rekao je Bosić.

Lider Demokratske partije Dragan Čavić, koji je odbio učešće u razgovorima, kaže da se sastanak u Butmiru i nije mogao drugačije završiti. "Bilo bi korisno da ljudi koji su odgovorni nađu rješenja sa kojima će zajednički izaći pred sve ostale učesnike 20. oktobra kad razgovori budu nastavljeni", rekao je Čavić.

Susjedi BiH gotovo da i nisu reagirali na razgovore u Butmiru, ako se izuzme stav predsjednika srbijanske vlade Mirka Cvetkovića koji je kazao da je za Srbiju prihvatljivo sve što se legitimni predstavnici bh. naroda dogovore.

Dovoljno vremena da se postigne dogovor

Nakon prve runde razgovora u Butmiru, iz Međunarodne krizne grupu poručuju da je deset dana, koliko ima do narednog sastanka sa međunarodnim zvaničnicima, sassvim dovoljno da se u BiH izvrše konsultacije i postigne dogovor oko osnovnih pitanja. Takav, početni dogovor, mogao bi zatim da vodi i do dogovora oko suštinskih pitanja kao što su preglasavanje, majorizacija te odnosi između entiteta, Vlade i države BiH. Direktor programa za Balkan u Međunarodnoj kriznoj grupi, Marko Prelec, kaže da je pozitivno iznenađen tokom razgovora vođenih u Butmiru. On je za "Deutsche Welle" izjavio:

„Očekivao sam da će biti prezentovan neki sveobuhvatni paket rješenja, koji bi u današnjim uslovima teško mogao da bude prihvaćen. Pribojavao sam se čak i pogoršanja situacije. Izgleda da se od toga odustalo u posljednjem trenutku i da se išlo na jedan fleksibilniji pristup, gdje su ponuđenja određena rješenja, ali je ostavljeno bosansko-hercegovačkim političarima da se dogovore koja će od tih rješenja prihvatiti i u kom obliku. Deset dana je dovoljno vremena da se izvrše konsultacije i da se domaći lideri međusobno dogovore.“

Najprije postići konsenzus oko ustavnih reformi

Prema Prelecovim rečima, narednih deset dana, koliko ima do novog sastanka sa međunarodnim zvaničnicima, na bosansko-hercegovačkim liderima je da izvrše konsultacije i da se međusobno dogovore. Tako bi do 20. oktobra, za kada je zakazan novi sastanak sa međunarodnim zvaničnicima, stranke u BiH trebalo da se dogovore o što je više mogućih tačaka, ali i da se i odustane od principa „sve ili ništa“, smatraju u Međunarodnioj kriznoj grupi. To znači da ne bi trebalo da se insistira na tome da se odmah rješe i najteža pitanja, kao uslov da se bilo šta rješi. Marko Prelec iz Krizne grupe za "Deutsche Welle" objašnjava:

„Prvo bi trebalo postići konsenzus oko reformi što ustavnih što zakonskih, oko čega se svi manje više i slažu. U pitanju je dakle brisanje diskriminacionih odredbi iz Ustava, proširenje parlamentarne skupštine, moguće pojačanje Vlade, kao i moguće slabljenje predjsedništva. Ako se pored toga dogovore o još nekim stvarima, tim bolje.“

Autori: Samir Huseinović / Marina Maksimović

Odg. urednica: Marina Martinović