BiH i zvanično u recesiji?

Prihodi na računu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prvi put su u padu od osnivanja ove institucije. Čak 6 odsto manje sredstava bilo je u januara na računu UIO nego u istom periodu prošle godine. Iako u upravi tvrde da je to prvenstveno posljedica primjene trgovinskog sporazuma sa zemljama EU od početka ove godine, za ekonomiste je to samo pokazatelj da je BiH i zvanično u recesiji. Damir Miljević kaže da ovaj podatak nažalost pokazuje da je zemlju već zahvatila kriza: „ Nemojte zaboraviti da su januarski prihodi još uvijek veliki s obzirom da je kod nas u decembru i januaru veća potrošnja nego inače. Tako da će vjerovatno u februaru taj pad prihoda biti još drastičniji a to je posljedica stajanja ekonomije i pada prometa u zemlji.“

Otpuštanja radnika

Da je kriza uzela maha pokazuje i podatak iz Federacije BiH da je čak 1.000 radnika ostalo bez posla u januaru ove godine sa tendencijom rasta. Očekivanja su da će taj broj bitni znatno veći i da će kulminirati sredinom godine. U BiH je zabilježen pad proizvodnje od 20 odsto uz očekivanja njenog pada na 50 odsto. Projekt menadžer u sektoru za makroekonomski sistem Spoljnotgovinske komore BiH Igor Gavran kaže da neke kompanije već sada imaju ozbiljnih problema: “ Teško možemo očekivati bilo šta dobro a ono što je posebno zabrinjavajuće je trend otpuštanja radnika koji se sada mjeri u stotinama i hiljadama radnika. Međutim taj bi broj uskoro mogao biti veći jer i trenutne cifre puno su manje od stvarnih.” Još jedan od problema je da će upravo sada doći na naplatu svi oni projekti koji nisu imali pokrića što će dodatno pogoršati situaciju. Ekonomista Svetlana Cenić kaže: “Mi plaćamo vlastitu neodgovornost, neračunajući da iza svega mora da stoji realan sektor, realan proizvod, nova vrednost. I umesto da okrenemo stvar i stavimo proizvodnju na prvo mesto mi tu cenu plaćamo kojoj dolazi sada rok naplate za sve ove pogrešne poteze.”

“Sve su to kriminalci”

Sve je više protesta radnika u BiH koji traže od entitetskih vlada da intervenišu kako ne bi došlo do otpuštanja radnika i kako bi održali proizvodnju. Oni sami nisu optimistični kada je riječ o mjerama koje bi ublažile krizu: “ Čuo sam neki dan jednu smiješnu informaciju a to je da mi nemamo privredu pa se ne može na nas ni odraziti. , Samo će osjetiti ova niža klasa a ovi viši neće sigurno. , Oni su svi peta kolona, svi su kriminalci. To sve treba povješati.”

Ono što je zabrinjavajuće za ekonomiste je činjenica da još niko nije izašao sa konkretnim mjerama za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize. Dok s jedne strane predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić tvrdi da u BiH još nema krize, Vlada RS donijela je 125 mjera za njeno ublažavnje, koje su i na papiru nedorečene. Ovakav odnos samo pokazuje stvarno stanje u zemlji i brigu političara za njene građane.