BiH kao “vrt uživanja”

Brojne pohvale, sjajne kritike i svrstavanje Bh. paviljona među deset najatraktivnijih jesu veliki uspjeh, ali Miljanović ističe da je mnogo veći značaj u tome što se BiH predstavila na Bienalu nakon deset godina pauze i što se ova zemlja po prvi put pojavila jedinstvena, s jasnom strategijom nastupa, u smislu dogovora Federacije BiH i Republike Srpske. „Pojedinci izlažu vani, povezuju se i ne zaostaju, ali se nije desilo do sada da institucija i sama zemlja iskorači van granica i to s velikim uspjehom“, kaže Miljanović.

„Postali smo društvo patnje“

Tranzicija i postratni period doveli su BiH u poziciju patetičnog društva, gdje umjetnici konstantno eksploatišu društvene nevolje u svojim radovima. To je, ističe Milanović postao sistem kako doći do izložbi i do internacionalne vidljivosti. „Takav pristup je tokom godina generisao patetični identitet društva patnje. Mene najmanje interesuje takva slika jer kao umjetnik ne prihvatam tu patetičnu poziciju“.

U želji da pobjegne od predrasuda koje vladaju o BiH, Miljanović je otišao u totalnu suprotnost, jer su kako kaže svi očekivali tugu i očaj iz te zemlje. Sam naziv - zvanično „55. venecijansko bijenale, paviljon BiH kao vrt uživanja“ - bio je za mnoge šokantan. U svom radu predstavio je o najveće ljudske užitke, oslikane na nadgrobnim spomenicima. To mu nije bilo teško jer se prije akademije bavio slikanjem portreta za spomenike i tako zarađivao za život.

„Pitao sam se zašto ljudi biraju te motive. Zašto žele štap za pecanje na spomeniku, kazan za pečenje rakije, motor, itd. Onda sam shvatio da su to zapravo stvari u kojim su uživali u životu i žele da ih po tome pamte. Kada razmislim o groblju na drugačiji način, vidim da je to zapravo vrt individualnih užitaka“. Mladen Miljanović dodaje da se rad ne bavi smrću, nego vječnim životom slike i vječnim životom koji karakteriše umjetnost.

„Od kiča do krvi samo je jedan korak“

Za potrebe paviljona prikupljao je različite motive sa spomenika na području Srbije, Hrvatske i BiH. Došao je na ideju da napravi paralelu s renesansnom slikom Hijeronimusa Boša „Vrt zemaljskih užitaka“. Triptihom je manipulisao u fotošopu, ubacujući motive prikupljene na grobljima.

„Estetika tih crteža na spomenicima je čisti kič. To je bitno jer je kič dominirao ovim društvom jako dugo. Kad kič zavlada to je znak da je stanje duha u društvu na vrlo niskom nivou i da je konflikt na pomolu. Sarajevski umjetnik Jusuf Hdžifejzović je upozoravao na to krajem osamdesetih“. Koliko god se bavi lokalnim uzorkom kulture, kiča i užitka, paviljon se može tumačiti i na globalnom nivou. Osnovno njegovo pitanje jeste „Kada individualni užici postaju kolektivni apsurdi i kolektivno mučenje?“, dodaje autor.

Odgovornost umjetnika je jako važna

32-godišnji Mladen Miljanović je profesor na banjalučkoj akademiji umjetnosti. Jedan je od najuspješnijih bh. umjetnika koji je zakoračio ka svetskoj sceni i izlagao u najpoznatijim kulturnim centrima. Ima stalnu saradnju s jednom galerijom u Berlinu i otvoren poziv da radi i stvara u njemačkoj prijestonici. Odbio je ponudu, za sada ostaje u BiH.

“Osjećam odgovornost prema svojim studentima. Kada bih sad otišao, značilo bih da sam ih sve vrijeme lagao. Nema veće satisfakcije za njih od toga da vide kako je stvarnost ono što uče na fakultetu. Sada su na bijenalu vidjeli svog profesora rame uz rame sa svjetskim umjetnicima koje čitaju u literaturi. To im je ogromna motivacija”.

Izložba uskoro u Londonu, Parizu...

Treba spomenuti da Miljanović posljednje četiri godine nije izlagao u BiH, dok u inostranstvu svaka tri do četiri mjeseca ima samostalnu izložbu. Jedan od ključnih radova ovog umjetnika s kojim je skrenuo pažnju na sebe u prošlosti, jeste projekat “Služim umjetnosti”, kada je 9 mjeseci proveo u izolaciji u prostorijama bivše kasarne gdje je prethodno služio vojsku. Drugi, jako važan rad, jeste “U službi muzeja”. Bavi se analizom “Stojadina” koji se 36 godina prizvodio u istom obliku i koji je simbol stagnacije jednog društva u svim segmentima. Ova izložba je samostalno predstavljena u bečkom MUMOK-u.

Nacionalni paviljon s kojim se BiH predstavila na ovogodišnjem bijenalu, uskoro putuje za London, dogovena je izložba u Parizu, Beogradu a poziva će sasvim sigurno biti još mnogo. U BiH će „Vrt uživanja“ prvi vidjeti Banjalučani, od 26.decembra u Muzeju savremene umjetnosti RS.

Autorka: Aleksandra Slavnić
Odg. urednica: Jasmina Rose