BiH po cijenama namirnica već ušla u EU

Prosječna majska plata zaposlenih u oblasti ugostiteljstva iznosila je 520 maraka, dok je ukupna prosječna plata iznosila nešto manje od 800 maraka. Ovo su podaci Zavoda za statistiku RS i manje-više mogu se primjeniti i na cijelu BiH. Sa ovim primanjima prosječni građanin u BiH ne može ni da posmisli recimo da kupi kilogram pasulja kukuruzara koji na pijaci u Banjaluci košta 25 maraka. Mileva iz okoline Banjaluke već godinama radi na toj pijaci: "Kako nije skupo kad nema narod para. Nema penzije, nema plate. Vjeruj da dođe i uzme jednu glavicu luka bijelog, jednu glavicu crvenog luka i šaku pasulja. To je grehota. Ja sam svoj pasulj prodala prije tri mjeseca po 12 maraka. To je bilo u maju 25 marka, a prije to nije bilo".

Skupo, bogami!

Kada je o cijenama riječ, bez obzira o kojoj se robi radi i građani su ogorčeni. Cijene su im visoke, a neki ih porede i sa cijenama u evropskim zemljama: "Ja sam došao sa strane, neke su cijene čak veće nego u Švedskoj, a neke tu i tamo", "Skupo, nego šta je", "Jeste bogami, preskupo", kažu građani.

Neka roba poskupi i četiri puta dok dođe do kupca, zbog čega samo trpe potrošači, a svi u prethodnom lancu profitiraju. Milan Popović trgovac je preko 20 godina i kaže da je hrana u BiH najskuplja u Evropi: "Ali ne zahvaljujući bijednom poljoprivredniku koji proizvodi sa 2,5 KM nafte, bez podsticaja. Ako mu jedna godina propadne on se za pet ne može oporaviti. A mi samo pričamo kako je skupo. Po toj logici ispade da naši poljoprivrednici žive odlično".

Uvozna hrana ubija domaće tržište

Popović kaže da uvozna hrana ubija domaće tržište, a ona poskupi i po nekoliko puta dok ne dođe do potrošača, zbog kako kaže, troškova transporta. Mesud Lakota iz Udruženja potrošača BiH samo se jednim dijelom slaže u ovoj ocjeni, a prave razloge vidi u jakom lobiju koji formira cijene i tako zarađuje ogroman novac: "Ljudi okupljeni oko te jedne privredne grane ubiru postotak. Jabuka je marka i po i u sezoni i van sezone. Vrlo interesantno. Znači taj lobi je uradio svoje. Imamo nesređenu situaciju u ovakvoj državi i svako radi za svoj račun".

Lakota kaže da bez obzira što je u BiH na sceni slobodno formiranje cijena, da "iza toga postoji paravan, gdje se cijene za 80 odsto proizvoda formiraju u pozadini". Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača RS Dragovan Petrović kaže da je činjenica da se kod uvozne robe pojavljuju ekskluzivni uvoznici koji diktiraju tržište :"Umjesto da imamo oligopol, zbog toga što smo relativno malo tržište, imamo monopol. Imamo lidere koji prate cijene i politiku".

Sve se uvozi u jeku sezone

Apsurdna je situacija kažu u udruženjima potrošača da BiH sa ovakvim kapacitetom, uvozi preko polovine hrane. Razlog za to je loša politika, kaže Lakota: "Ti lobiji upravo rade to. Oni bi voljeli da mi ovdje ništa ne proizvodimo nego da nas oni snabdjevaju. U jeku sezone mi sve uvozimo. Kada ima i paprika i paradajza mi sve uvozimo. Jednostavno lobiju smeta domaća proizvodnja ".

Pokrivenost uvoza izvozom u BiH iznosila je svega 21 odsto za prva tri mjeseca ove godine, a najviše novac potrošeno je na uvoz žitarica kojih je uvezla za nevjerovatnih 90 miliona maraka. U takvim uslovima, odnosno sa takvom politikom, proizvođači hrane u BiH ne mogu očekivati značajnije poboljšanje uslova proizvodnje.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić