1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH ponovo zove u pomoć MMF

4. april 2012

BiH će ponovo zatražiti pomoć MMF-a kako bi se spriječio financijski kolaps. No, ovaj put, čini se, uvjeti koje će postaviti MMF, partneru koji nije ispunjavao obećanja, mogli bi biti puno nepovoljniji za BiH.

https://p.dw.com/p/14XMM
Međunarodni monetarni fondFoto: picture-alliance/dpa

Nakon što je odbačena inicijativa da se rupe u proračunima pokriju povećanjem stope PDV-a, čini se, kako vlastima u BiH nije preostalo drugo do li pozvati u pomoć MMF. Zaključak je usvojen jednoglasno na sjednici Fiskalnog vijeća kojeg čine premijeri i ministri fanancija BiH, entiteta i Distrikta Brčko, nakon što je utvrđen fiskalni okvir za razdoblje 2012-2014. Milan Suc rezidentni predstavnik MMF-a u Sarajevu, potvrdio nam je kako im je stigao „poziv u pomoć“ premijera Vjekoslava Bevande.

MMF dobio pismo

„Međunarodni monetarni fond je dobio pismo predsjedavajućeg Vijeća ministara, gosp. Bevande, kojim se traži početak razgovora o novom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom. Datumi za početak ovih razgovora trebaju se tek utvrditi", kazao je Suc za Deutsche Welle.

Vjekoslav Bevanda Premierminister Bosnien
Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiHFoto: AP

Stand by aranžman kojeg je BiH zaključila s MMF-om 2009. predviđao je da zemlja kroz tri godine, u tri tranše dobije milijardu i 200 milijuna eura pomoći, uz kamatnu stopu od samo 1,34 posto. Dvije trećine namjenjeno je bilo Federaciji BiH, jedna trećina Republici Srpskoj, za pokrivanja proračunskih deficita. S druge strane, vlasti u BiH su se obvezale provesti reforme i smanjiti proračunske izdatke. No, ovo potonje nije se dogodilo. BiH je dobila samo trećinu novca, 400 milijuna eura, a aranžman je prekinut zbog neispunjavanja zadanih uvjeta. Premijer BiH Vjekoslav Bevanda boji se kako će uvijeti MMF-a sada biti daleko nepovoljniji.

Oštriji kriteriji

„Od postizborne krize i formiranja Federalne vlade, onako kako je formirana, prestali su se ispunjavati uvjeti i aražman je jednostavno propao. Sad su svi došli do toga da bi pod onim uvijetima trebalo nastaviti aranžman s MMF-om. Međutim, to se više nikada neće ponoviti zbog naše nevjerodostojnosti. Taj novac je odobren uz kamatu od 1,34 posto, na to smo imali beskamatni kredit Svjetske banke i grant Europske komisije", kaže Bevanda za Deutsche Welle.

On misli da će novi uvjeti biti puno strožiji nego što su bili raniji te da je sada sve neizvijesno: „To se državne razine apsolutno ne tiče, ali eto, misleći na ukupnu konsolidaciju, znamo da su županije, općine, da je sve to u financijskom kolapsu, ja ću učiniti sve što mogu. Morat će se definirati novo pismo namjere i utvrditi novi kriteriji, da bi dobili novac."

Sitz der Regierung der Föderation Bosnien und Herzegovinas in Sarajevo
Vlada Federacije BiH - Tokom postizborne krize propao je prethodni aranžman sa MMF-omFoto: DW

Bolje MMF, nego veći PDV

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže kako aranžman s MMF-om nije najidealnije rješenje za saniranje stanja u ekonomiji niti je poticaj razvoju ekonomije, ali u situaciji u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina i u situaciji u kojoj se predlažu alternative su mnogo gore, poput povećanja PDV-a, on misli da je aranžman s MMF-om je jedan od poteza koji može osigurati stabilnost i proračunsku i ekonomsku.

„Dvije su ključne stvari koje aranžman s MMF-om donosi - to je stabilnost koja pozitivno utječe na kreditni rejting, a drugi jesu upravo uvjeti MMF-a koji znače neophodne reforme, promjene u sustavu trošenja proračunskog novca. A ako je vlastima u BiH potreban i izgovor pred socijalnim i drugim kategorijama da nešto što je dobro za BiH, „moraju“ učiniti zbog MMF-a i to je dobro samo nek se pravi potezi naprave", kaže Gavran

Naš sugovornik, međutim, upozorava kako ne bi bilo dobro da se ponovi ranije iskustvo kada su vlasti uzeli dio novca od MMF-a, kako bi pokrili proračunske deficite, a pri tom dogovorene reforme nisu proveli.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorna urednica: Zorica Ilić