BiH prijeti nastavak agonije

"Nedavno održani izbori u Bosni i Hercegovini neće donijeti napredak, u suprotnom, u narednom periodu doći će do još veće podjele zemlje", tvrdi Zdravko Krsmanović koji se već šest godina nalazi na čelu opštine Foča. „Bosna i Hercegovina je uz Albaniju najkorumpiranija zemlja u Evropi, a vladajuće političke strukture su čak i sukobima spremne da sakriju svoj kriminal i pljačku vlastitog naroda glumeći nacionalne vođe“, smatra Krsmanović. Mišljenja je da međunarodna zajednica u ovom trenutku ne smije dići ruke od Bosne i Hercegovine.

”Lokalni nivo vlasti je najzdraviji nivo vlasti u Bosni i Hercegovini i svi ljudi, i u Federaciji i u Republici Srpskoj smatraju da je decentralizacija Bosne i Hercegovine najbolje rješenje. To znači vraćanje nadležnosti opštinama i davanje im ovlaštenja u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, a država sa svojim institucijama da bude punopravni član Evropske unije i NATO saveza kao bezbjednosnog kišobrana.”

Granice nisu tema reformi

„Država Bosna i Hercegovina postoji vijekovima, a ne od Dejtona, i zato njene unutrašnje i spoljne granice ne mogu biti tema ustavnih reformi“, poručuje Denisa Sarajlić- Maglić iz američke nevladine organizacije ”Spoljno-politička inicijativa” (Foreign Policy Initiative). Ona smatra da rješenja za ustavnu reformu moraju doći unutar Bosne i Hercegovine ali da okviri za traženje tog rješenja moraju doći izvana. ”Ukoliko se prepustimo domaćim političarima da definišu koji je to okvir za reformu ustava, oni će se ponovo vratiti na teritorijalnu temu. To mora biti jasno i najiskreniji stav svih ozbiljnih aktera unutar međunarodne zajednice, i to nisu samo Sjedinjene Američke Države, već i Evropska unija, Rusija, Turska i sve pojedinačne članice Evropske unije. Zastupati jedan stav u ime Brisela, a govoriti nešto drugo u Berlinu ili Londonu, ne pomaže situaciji,” izjavila je Denisa Sarajlić- Maglić.

Opasno povlačenje

Međunarodna zajednica je prije pet godina smanjila svoj angažman u Bosni i Hercegovini, smatrajući da je pitanje državnosti zemlje riješeno. Vjerovali su da će reforme policije i ustava biti brzo sprovedene i da će se Bosna i Hercegovina samostalno razvijati u pravcu Evropske unije i Ujedinjenih nacija. U međuvremenu, ni Sjedinjene Države, a ni Evropska unija nisu razvile jasnu strategiju niti imaju konkretno rješenje za Bosnu i Hercegovinu, komentariše Kurt Basener (Bassuener) iz međunarodne nevladine organizacije ”Vijeće za politiku i demokratizaciju” (Democratization Policy Council). ”Njemačka je do prije dvije godina spadala u one zemlje koje su smatrale da je u Bosni i Hercegovini povučen pogrešan potez, ali nisu znale šta da poduzmu. Čini mi se da se Njemačka sada želi povući iz cijele priče i to smatram veoma opasnim. Amerikanci moraju učiniti prvi korak, Berlin treba da ih slijedi, pa tek onda Brisel. Brisel treba biti na kraju, a na ne na početku pregovora.”

”Završimo misiju i zatvorimo poglavlje”

Evropska unija, a time i Njemačka, imaju mnogo unutrašnjih problema. „Vladajuća politička koalicija u Njemačkoj je svjesne da bi priča o proširenju EU na zapadni Balkan u vrijeme velike svjetske ekonomske krize izazvala neželjeni kontra-efekat“, kaže njemačka parlamentarka iz Stranke Zelenih Mariluize Bek (Marieluise Beck):

”Sve debate o Bosni i Hercegovini koje su posljednjih godina vođene u Parlamentu, odnosile su se na produžetak mandata njemačkih vojnika pri vojnoj misiji 'Altea'. Poruka naših političara bi trebala da glasi: 'Završimo ovu misiju i zatvorimo to poglavlje'. Bez jednog pravog ustava, u Bosni i Hercegovini će biti nastavljena agonija. Obrazovni kadar će iskoristiti sve mogućnosti da napusti zemlju, Dodik je osigurao svoje gnijezdo iz kojeg će izvlačiti ekonomsku korist, a ostatak stanovništva će se boriti za puko preživljavanje i ubuduće birati nacionaliste koji im mogu ispuniti samo jedno jedino obećanje tipa ”Štitićemo vas jedne od drugih.”

Autor: Selma Filipović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić