1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH treba iskoristiti pozitivnu volju u EU

Zorica Ilić 18. juli 2016

Nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju postoje očekivanja da bi Brisel mogao dati pozitivan odgovor na aplikaciju BiH za članstvo u EU.

https://p.dw.com/p/1JPdz
Alida VračićFoto: Midhat Poturovic

O približavanju BiH EU, reformskim procesima u zemlji, te angažmanu Njemačke u BiH razgovarali smo sa Alidom Vračić, stipendisticom Fondacije za nauku i politiku iz Berlina.

DW: Očekujete li da će BiH dobiti pozitivan odgovor u Briselu na sastanku Vijeća za vanjske poslove kada je riječ o aplikaciji za članstvo u EU koju je predala početkom ove godine?

Alida Vračić: Nakon pristanka Republike Srpske na izmijenjeni SSP, u ponedjeljak 18. jula će se održati to zasjedanje Vijeća za vanjske poslove i mislim da BiH ima pristojne šanse da na neki način ispuni sve uslove da bi zemlje članice mogle da odluče da razmotre aplikaciju BiH za članstvo u EU. To je jedan dugotrajan proces koji mislim da smo mi iz BiH malo potcijenili, ali u slučaju da postoji želja, a mislim da trenutno postoji želja unutar EU da se razmatra kandidatski status, onda bismo mogli do 2017. godine da ispunimo obećanja koja smo u principu dali.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je nedavno izjavio da je BiH napravila mnogo u poslednjih godinu i pol dana na putu ka EU. Čak je i njemačka kancelarka Angela Merkel tokom posjete Predsjedništva BiH Berlinu izjavila da se ne slaže da bh. političari nisu ništa uradili. Vidite li Vi taj napredak?

U prinicipu kada se razgovara o napretku, čaša je uvijek ili poluprazna ili polupuna, zavisi kako gledate na stvari. Građani BiH ne vide konkretne promjene na terenu i odatle u prinicipu dolazi taj jedan narativ da se ništa ne dešava u BiH. Ne bih se baš složila da nije ništa urađeno. Postoje na političkom nivou neke odluke koje su na neki način doprinijele da dođemo sada da ove faze, ali mislim da to nije dovoljno u odnosu na ono što smo zamislili ili obećali prije dvije godine kada je na neki način Njemačka investirala svoj politički kapital i 2014. godine lansirala dva bitna procesa: jedan za BiH, jedan za Zapadni Balkan. Neke stvari jesu napravljene u smislu koordinacije, u smislu promicanja određenih odluka, zakona, ali mislim da smo još uvijek daleko od onoga što bi trebalo da bude stvarna slika i stvarna želja koja ide iz BiH prema EU.

Christian Schmidt in Bosnien Herzegowina
Ministar Christian Schmidt je boravio u Sarajevu po nalogu kancelarke MerkelFoto: DW/S.Huseinovic

Sve u korist izbora

Uvjet za razmatranje aplikacije BiH za članstvo u EU je usvajanje adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Predstavnici Republike Srpske su odbijali potpisivanje Sporazuma s obrazloženjem da bi to moglo nanijeti štetu poljoprivrednicima. Predsjednik RS Milorad Dodik je govorio da se šteta procjenjuje na 100 miliona eura. Neke druge procjene govore o 30 miliona eura štete. Tokom prošlosedmične posjete Sarajevu njemački ministar poljoprivede Christian Schmidt je izjavio da „poljoprivrednici trebaju dobiti prave informacije“. Da li su, po Vašem mišljenju, tvrdnje o štetama za poljoprivrednike bile opravdane?

Mislim da su sve te izjave bile u korist izbora koji predstoje u BiH. Znači, moramo govoriti o kontekstu u kojima su date sve te izjave, dakle u kontekstu izbora. Iako su izbori lokalni, oni su prilično važni posebno za RS. Takva informacija je otišla i slažem se da je paušalna i netačna jer te procjene nikada zaista nisu napravljene. Razlika između 30 i 100 miliona je ogromna i mislim da EU ima mnogo načina da našteti poljoprivredi BiH, kao i kompletnom Balkanu, ukoliko to želi. Međutim ni jednim konkretnim potezom to nije nikada napravljeno tako da nije postojao razlog da mi o tome raspravljamo sedmicama. Ono što se dešavalo je da je čitava ta priča iskorištena za lokalne izbore u kontekstu različitih aktera u RS-u. S jedne strane tamo imate vladajuću strukturu, a imate i Savez za promjene. I predstavljanje tog problema kao nečega što je u korist naroda, u ovom slučaju u korist poljoprivrednika, je bilo potpuno loše iskorišteno jer je na neki način odgodilo priču o adaptiranom Sporazumu o stabilizaciji koji je naš prioritet, a ne prioritet EU.

Republika Srpska je tek na intervenciju njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je obećala pomoć poljoprivrednicima, nakon čega je uslijedila posjeta njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta Sarajevu, a potom i na intervenciju srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, obećala da će prihvatiti Sporazum. I tu se nekako mogao vidjeti dodatno pojačani angažman Njemačke u BiH. Kako ga Vi tumačite?

Njemačka je potpuno opredijeljena da pomogne BiH. I mislim da je trenutno jedina zemlja u EU koja ima kapaciteta, znanja i želje na neki način da pomogne ne samo BiH, već i cijelom Zapadnom Balkanu. U kontekstu onoga što se dešava u europskim okvirima: imamo Brexit s jedne strane, imamo stanje u Francuskoj s druge strane i sljedeće godine sastanak u Italiji, u okviru Berlinskog procesa, imamo dakle zemlju koja je s jedne strane apsolutno zainteresirana da vidi napredak, ali s druge strane ne mislim da je strpljenje neograničeno. Smatram da je bio jako pametan potez da je gospodin Schmidt boravio u BiH kako bi otklonio sve nesuglasice, ako su ikada postojale. Jer, kažem, priča je više iskorištena za domaće razmirice nego u nekom međunarodnom kontekstu. U svakom slučaju smatram da strpljenje Njemačke nije bezgranično i da u principu mi moramo da iskoristimo trenutnu povoljnu situaciji, ne samo zbog Njemačke, već i zbog činjenice da imamo povoljnu situaciju jer trenutno EU predsjedava Slovačka. Tamo naime imamo ljude koji su nam na neki način prijatelji, odnosno ljude koji poznaju stanje u BiH. Prije svega tu mislim na gospodina Lajčaka, slovačkog šefa diplomatije. Tako da imamo na neki način grupu zemalja koja bi nam mogla pomoći ukoliko mi pokažemo dovoljnu količinu vizije i želje da nešto uradimo sa tim kandidatskim statusom ukoliko ga dobijemo do kraja 2017. godine.

Različiti antieuropski utjecaji u BiH

Njemački ministar Schmidt je prije dvije godine, kako je objavio Spiegel pozivajući se na povjerljivi dokument Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu, izjavio da se stiče dojam kako Rusija upravo preko RS pokušava ostvariti utjecaj na cijelu BiH s krajnjim ciljem da se oteža njen put ka EU. Može li se pojačani angažman Njemačke posmatrati u ovom kontekstu?

Apsolutno se može posmatrati u tom kontekstu s time da nije samo Rusija na sceni u BiH i na čitavom Balkanu. Imamo tu i jednu Tursku koja ima dugotrajni utjecaj na BiH, ali i na zemlje u okruženju, uključujući Kosovo, Albaniju i Makedoniju do određene mjere. Imamo prisustvo kineskih investitora u zemljama Zapadnog Balkana. Tako da tu nije u pitanju samo jedan utjecaj koji nije proeuropski. Ono što se ne treba preuveličavati jeste to koliko su oni efektivni na Zapadnom Balkanu jer mi još uvijek vjerujemo da je EU naša jedina opcija. Dok je situacija takva i dok imamo ljude koji su opredijeljeni više za EU, nego za ove druge varijante, kao što je ruski ili turski utjecaj, mislim da ne trebamo previše brinuti. Ono što je u prinicipu bitno jest da EU istraje u svojim naporima oko Berlinskog procesa, dakle što veće integracije Zapadnog Balkana unutar okvira EU, prvenstveno kroz finansijske mjere, jer mislim da ljudi koji su ekonomski manje ovisni su manje prijemčivi za druge utjecaje. Također je bitno da EU istraje u svojim zahtjevima za reformskim procesima.

Vratimo se kratko intervenciji srbijanskog premijera Vučića koji je otvoreno pozvao RS na potpisivanje adaptiranog Sporazuma. Je li Berlin preko Beograda također izvršio pritisak na Dodika i što mislite o Vučićevoj intervenciji?

Pa to nije ništa neobično. Mi uglavnom po naše odluke važne za BiH odlazimo na tri mjesta: jedno je Beograd, a druga dva su Brisel i Berlin. Sigurno je da postoji krug komunikacije između svih ovih aktera vezano za odluke koje se na kraju realiziraju u BiH. U ovom slučaju je duplo profitiranje, jer s jedne strane imate Vučića koji je htio ili uspio da potvrdi da je on stabilizirajući faktor, odnosno da je Srbija stabilizirajući faktor na Balkanu. S druge strane u RS-u imamo situaciju da je prihvaćena adaptacija SSP-a. A onda imate i Berlin koji ne želi da izgubi ni jednu od tih karata jer je jako bitno da se započnu procesi. Dakle sve odluke su apsolutno povezane i nažalost za BiH mi još uvijek naše odluke ne donosimo unutar naših granica, nego po sve najvažnije političke odluke u prinicpu idemo vani.

Volkszählung in Bosnien und Herzegowina
BiH mora pokazati više odlučnosti u približavanju EU, smatra VračićFoto: DW/S. Huseinovic

Ključ je u našim rukama

Ispunjavanje uvjeta BiH za članstvo u EU je praktično sredstvo da se bh. političari primoraju na pokretanje reformi u zemlji. Ono što smo vidjeli posljednjih godina bile su stalne i vrlo direktne kritike između ostalog iz Brisela, ali i iz drugih europskih gradova na račun bh. vlasti kada je riječ o ispunjavanu uvjeta. Kakve su Vaše procjene hoće li zemlje članice EU ostati stroge u svojim zahtjevima ili će smanjiti kriterije zbog antieuropskih utjecaja u BiH?

Do sada smo imali iskustvo sa BiH da su ponekad uslovi bili mnogo dalje od onoga što bi se očekivalo. Imate primjer reforme policije koja je jedino bila vezana za BiH. Ni jedna druga zemlja nije imala kao uslov provođenje policijske reforme kao uslov za bilo šta. Imalo smo tzv. pet plus jedan, potom tri plus dva uslova... Pojavljivale su se razne varijante u BiH koje su bile tumačene kao odmicanje od strogih kriterija, ali su ponekad bile tumačene i kao namicanje mnogo strožijih kriterija. Tako da na neki način BiH je bila u jednoj vrlo vrlo ambivalentnoj situaciji kada je u pitanju odnos sa europskom zemljama. Ono što Njemačka radi jest da je zauzela jedan vrlo pametan pristup u smislu svojih kriterija da moraju biti fer, ali moraju biti jako strogi. Njemačka je u to uključila i Bundestag, u principu uključila sve svoje strukture koje nadgledaju taj proces. Što se tiče ostalih zemalja mislim da ne trebamo biti naivni i reći da nema nikakvih posljedica nakon Brexita. Ja sam sigurna da će u svim zemljama članicama nastupiti jedan period refleksije vezano za proširenje EU uopšte. Samim time će BiH biti jedna od zemalja na koje će se to odraziti. Tražit će se na neki način odgovor na pitanje šta je EU time dobila, šta je naučila, šta se dalje dešava. No mislim da je, opet se vraćam na to, mislim da je ključ u BiH. Kada je riječ o nomenklaturi političara koje trenutno imamo ja nisam sigurna da su to ljudi koji nas vode ka EU, niti da su oni generacija političara koji razumiju do kraja te procese.

Alida Vračić je stipendista Fondacije za nauku i politiku iz Berlina. Vračić je također osnivačica i rukovoditeljica Think Tank Instituta "Populari" iz Sarajeva koji se bavi političkim, ekonomskim i socijalnim trenodvima u BiH.