1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BiH: Šmitova nova (de)blokada

28. april 2023

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit odblokirao je proces formiranje vlade Federacije BiH. Sjednica Parlamenta FBiH je danas, a novi premijer trebao bi biti Nermin Nikšić. Za SDA i partnere je ta odluka skandalozna.

https://p.dw.com/p/4Qeyw
Kristijan Šmit, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH
Foto: Selma Boračić-Mršo/DW

„Ne djelujem u prilog ili protiv bilo kojih građana. Nijedan konstitutivni narod nije napadnut, niti ga se ne poštuje“, poručuje visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, obrazlažući razloge nametanja odluke i izmjena Ustava Federacije BiH. Podsjetio je i da je prije tri sedmice poslao posljednji poziv političarima za formiranje nove vlade i da se od tada ništa nije dogodilo.

"U tom periodu dostavljena mi je kopija jednog prijedloga vlade, međutim taj prijedlog nije imao podršku oba potredsjednika FBiH”, dodao je Šmit.

Vrzino kolo

Problem je nastao u trenutku kada je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH) krajem marta potpisala rješenje o imenovanju nove entitetske vlade i proslijedila ga potpredsjednicima Refiku Lendi (SDA) i Igoru Stojanoviću (SDP BiH). Stojanović je, za razliku od Lende, stavio svoj potpis na dokument koji tako nepotpun nije mogao da bude upućen u parlament na potvrđivanje.

Lendo svoj stav od tada brani obrazloženjem da ne može potpisati dokument koji bi zacementirao vladu u kojoj nema SDA, a koja je kaže pobjednička partija proteklih izbora.

„Pobjednici izbora su oni koji su dobili većinu u Domu naroda Parlamenta FBiH“, kaže Lendo, ističući da nije mogao dati saglasnost na imenovanje.

„Trebao sam samo dati potpis, ali to ne mogu učiniti jer nisam učestvovao u kreiranju“, rekao je Lendo par dana prije odluke Šmita, poručivši da je HDZ najodgovorniji što je vlada Federacije u tehničkom mandatu više od četiri godine.

Drugi potpredsjednik Igor Stojanović, poručio je prije odluke Šmita da ne očekuje da Lendo promjeni mišljenje, te da se radi o kupovini vremena i ostanku SDA u vladi.

„Ovdje je činjenica da se parlamentarna većina ne može ispoštovati zbog odluke visokog predstavnika na dan izbora“, smatra Stojanović.

Izbori u BiH
Šmit je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH u izbornoj noći u oktobru prošle godineFoto: Vera Soldo/DW

Šta donosi nova odluka

Da bi se shvatila kompletna slika, potrebno je vratiti se u izbornu noć u oktobru prošle godine kada je Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, u dijelu koji se odnosi na Federaciju. Tada je OHR dao više prostora HDZ-u BiH kroz povećanje broja delegata u Domu naroda dizanjem praga na 11 glasova za donošenje odluke u klubu jednog naroda. Sve to, smatraju analitičari, prouzrokovalo je novu krizu nakon izbora, zbog čega Lendo odbija da potpiše odluku o formiranju federalne vlade i time cementira ostanak SDA u izvršnoj vlasti.

A nova odluka Šmita praktično izbacuje iz političke jednačine jednog potpredsjednika koji ne želi da prihvati odluku, u ovom slučaju Refika Lende, ali samo jednokatno za ovaj mandat i samo za formiranje ove vlade. Šmit je prihvatio odluku Lidije Bradare o imenovanju nove vlade i naložio parlamentu hitno usvajanje. Dat je rok od godinu dana da se oko ovih izmjena Ustava postigne unutrašnji dogovor, a ukoliko se to ne desi odredba će postati dio Ustava.

„Ovom odlukom želim okončati zastoj i omogućiti Predstavničkom domu da glasa o imenovanju vlade FBiH. Donio sam ovu odluku jer nam Ustav ne daje kompletan odgovor ako se nađemo u ovakvoj situaciji. Poštujući i ohrabrujući inicijativu, pozivam Parlament da se spriječe budući zastoji u formiranju vlade FBiH“, rekao je Šmit, obrazlažući odluku.

Prije oficijelnih reakcija koje su manje-više očekivane, treba podsjetiti na činjenicu da 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma a time i Ustava BiH, najvažnije odluke u zemlji donosi stranac, kažu analitičari. Bez političke kulture, na putu prema EU koja je nedostižna, sa podaničkim mentalitetom, BiH samo dalje upada u ambis iz kojeg je sve manje šanse da se izvuče, kaže analitičar Velizar Antić.

Privid sistema

„Ukoliko naši izabrani politički predstavnici kao izbor naših naroda nisu sposobni da donesu odluke na nivou konsenzusa nego je potreban protektor da u naše ime donosi te odluke, mislim da bi bilo poštenije i prema samim građanima da se ukinu svi parlamenti i skupštine koje imamo u državi i da se sve najznačajnije odluke donose u kancelariji protektora“, kategoričan je Antić, ističući da bi u tom slučaju politička situacija makar bila jasna.

Stranka demokratske akcije saopštila je da odluka visokog predstavnika predstavlja skandaloznu suspenziju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Bakir Izetbegović
Odluka je ponižavajući presedan čije posljedice niko ne može predvidjeti, poručuju iz SDAFoto: Amel Emric/AP Photo/picture alliance

„Namjera da se iz pojedinih ambasada i OHR-a oktroira neustavna Vlada Federacije, pri čemu će se u potpunosti zaobići potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda i većinska volja Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, ponižavajući je presedan, čije posljedice niko ne može predvidjeti“, poručuju iz SDA, uz konstataciju da se na ovaj način izlazi u susret HDZ-u BiH. Njihov član koji je zaobiđen, bio je još oštriji.

“Šmitova jednokratna odluka u kojoj se zaobilazi moj potpis je bezobrazna. Nisam siguran da će je ljudi prihvatiti, ali vidjećemo kako će se situacija odvijati“, poručuje potpredsjednik Federacije Refik Lendo.

„To je brutalni napad stranaca na ustavni poredak", saopštavaju iz Komšićeve Demokratske fronte, partnera SDA u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH.

Druga politička fronta okupljena oko stranaka Osmorke uglavnom je zadovoljna nametnutim odlukama, prvenstveno zbog deblokada cijelog procesa formiranja vlasti.

Građansko ispred etničkog

„Nametnuta rješenja vidimo kao dugoročan i održiv alat ne samo za sadašnju blokadu. Radi se o trajnim rješenjima kojima se važnost Doma naroda Parlamenta FBiH degradira u korist Predstavničkog doma, odnosno građanski princip znatno ojačava u odnosu na etnički“, saopštavaju iz Naroda i Pravde (NiP), odakle pozivaju da se u roku koji je ostavljen od 12 mjeseci dogovori konačno rješenje za deblokadu.

Predsjednica FBiH Lidija Bradara ponudila je Parlamentu netom prije odluke Šmita drugu listu ministara za sastav nove vlade na kojoj su ranije predloženi kandidati iz stranaka NES i Stranke za BiH zamijenjeni onima iz HDZ-a 1990 i stranke Pomak. To u praksi znači novu koaliciju na čelu sa SDP-om, čiji se prvi čovjek Nermin Nikšić očekuje na mjestu premijera.

I reakcije su očekivane i providne poručuje Antić, jer zadovoljni trljaju ruke a oštećeni pljuju po međunarodnoj zajednici, što je vrhunac licemjerstva.

Protesti ispred zgrade OHR-a u Sarajevu (31.3.2023.)
Protesti ispred zgrade OHR-a u Sarajevu (31.3.2023.) Foto: Klix.ba

Danas nova vlada

„Dok su do sada visoki predstavnici po pravilu donosili odluke koje su išle na štetu srpskog naroda i tumačile Dejtonski sporazum u skladu sa viđenjem i interesima Bošnjaka, oni su tapšali po ramenima te visoke predstavnike i nisu dovodili u pitanje njihovu ulogu u državi. Danas, kada je mečka zaigrala i pred njihovim vratima, oni upućuju najpogrdnije reči visokom predstavniku i šalju ga iz zemlje i proglašavaju neprijateljem“, smatra Antić, upozoravajući da će nastavak korištenja dvostrukih aršina samo produžavati agoniju.

„Nastaviće se tavorenje od danas do sutra i stalno ćemo da se vrtimo u začaranom krugu nametanja velikih nacionalnih tema, enormnom bogaćenju političkih elita i sa njima povezanih ekonomskih elita i daljeg siromašenja većine stanovnika, kao i svakodnevnog iseljavanja velikog broja ljudi“, zaključuje Antić.

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine biće održana danas (28.4.) sa početkom u 14 časova, a na dnevnom redu je imenovanje vlade Federacije i aktuelni prijedlog sastava nove vlade.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu