Bitka za Kosovo

Očekivanja na obje strane su velika. Pretpostavlja se da će sudije do kraja 2010. obznaniti svoj stav. Međunarodni sud pravde, kao glavni pravosudni organ UN-a, treba odgovoriti na pitanje da li je proglašenje nezavisnosti Kosova bilo u skladu sa međunarodnim pravom. Ukoliko otcjepljenje Kosova od Srbije proglase legalnim, to će biti od značaja i za druge regije sa secesionističkim pretenzijama. Sve će se vrlo pažljivo pratiti u Baskiji, Kataloniji, na Tibetu, među Palestincima i etničkim manjinama na Kavkazu.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Jeremić smatra ovo istorijskim procesom i očekuje da Međunarodni sud pravde odluku o nezavisnosti Kosova proglasi nelegalnom. Onda, smatra Jeremić, više nijedna zemlja neće priznati Kosovo i postojaće samo dva izlaza iz slijepe ulice: ili će ovaj prostor ostati kao nedovršena država, ili će se Albanci vratiti za pregovarački sto i naći sa Beogradom zajedničko rješenje.

Etapnu pobjedu u pravnom sporu oko Kosova Srbija je ostvarila prije godinu dana. Tada je Generalna skupština UN-a prihvatila srbijansku rezoluciju, kojom se traži ocjena legalnosti od Međunarodnog suda pravde. Beograd argumentira da Albanci kao manjina u Srbiji nisu imali pravo na otcjepljenje i da odluka o proglašenju nezavisnosti nije dobila blagoslov UN-a, te da je njome povrijeđen teritorijalni integritet Srbije.

Dvije struje

Kada je u pitanju nezavisnost Kosova tu se sukobljavaju dvije škole ili struje, koje zastupaju stručnjaci za međunarodno pravo. Pripadnici jedne kažu da ne postoji važeće pravilo za secesiju koje je svugdje priznato i da se secesija ne dozvoljava ukoliko ne postoji saglasnost svih strana u sukobu i UN-a. Ali i oni eksperti, koji odbacuju otcjepljenje, ipak priznaju da je srbijanska politika potlačivanja odvela 2 miliona kosovskih Albanaca u nezavisnost.

Zagovarači nezavisnosti smatraju da autonomija u okviru države nije moguća tamo gdje je došlo do progona genocidne prirode. Stoga je za njih nezavisnost Kosova potpuno legalna. Ekspert za međunarodno pravo Robert Muharremi smatra da je Beograd sistematski planiranom i sprovedenom diskriminacijom kosovskih Albanaca, neustavnim ukidanjem autonomije 1989. ali i zločinima i etničkim čišćenjem, izgubio pravo na suverenitet nad Kosovom. Srbijanski političari i stručnjaci za međunarodno pravo odbacuju ovakva pojašnjenja i kažu da prošlost ne može biti razlog za secesiju.

Srbiju će podržati Rusija

U međuvremenu su na Kosovu stvorene takve okolnosti, koje se najvjerovatnije ne mogu promijeniti. Stvaranje države u prvoj liniji nije pravni, već činjenični proces. Nezavisnost je proklamirana uz blagoslov zapadnih sila. Misija UN-a na Kosovu ignoriše otcjepljenje, ali ga nije progalsila nevažećim. U Hagu će Srbiju prije svega podržati Rusija. Ali, Moskva nije vjerodostojna u odbrani ovakvog političkog kursa, prije svega jer je i sama podržala secesionističke težnje Južne Osetije i Abhazije i ove provincije ( koje su bile u sastavu Gruzije) jednostrano priznala kao države.

S obzirom na dijametralno suprotne interpretacije od Međunarodnog suda pravde se ne očekuje jasan stav. To je nedavno rekao i sam predsjednik Suda Hisaši Ovada. On je rekao da se na pitanje o legalnosti nezavisnosti Kosova ne može odgovoriti sa "da" ili "ne". Osim toga, pravno mišljenje Međunarodnog suda pravde nije obavezujuće, smatra japanski pravnik. Rasprava u Hagu će trajati do 10. decembra. Pored sukobljenih strana, 15 država će argumentirati za i 14 protiv nezavisnosti.

Strah od islama

Odluka Švajcaraca da zabrane gradnju minareta ne prestaje da uzbuđuje duhove. Die Tageszeitung iz Berlina piše: "Otpor protiv islama postoji i u Njemačkoj. Bilo bi pogrešno ne uvidjeti koliko straha u građanima izaziva retorika iranskog predsjednika, militantnih islamističkih grupa ili talibana. To ali i fenomeni kao što su tzv. ubistva iz časti ili maloljetnička delinkvencija pogrešno se dovode u vezu sa muslimanima i islamskom vjerom. Protiv toga pomažu samo ofanzivni razgovori, koje moraju povesti odgovorni političari, publicisti, ali i evropski muslimani", piše Tageszeitung.

Protiv islama ili ne?

Sueddeutsche Zeitung komentira: "U Švajcarskoj ima 150 džamija i samo četiri minareta. To će tako i ostati. Džamije muslimani u Švajcarskoj i dalje mogu graditi. Konačno, u Evropi vladaju vjerske slobode i tu švajcarski Ustav nije izuzetak. Ali Švajcarci su na referendumu donijeli odluku koja je protivrječna Ustavu i koja ne bi bila održiva pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Odluka o zabrani gradnje minareta u Švajcarskoj tangira i cijelu Evropu. Da švajcarski model direktne demokratije postoji i u ostalim evropskim zemljama moguće je da bi glasanje i u Njemačkoj ili Francuskoj imalo sličan ishod.

Vidno šokirana švajcarska ministrica pravosuđa rekla je da se ne radi o odluci protiv islama. Ali moguće je da se ona grdno vara. Protivnici minareta glasali su protiv islama ili barem protiv onoga što oni podrazumijevaju pod islamom. Tu se hrabro miješa sve, od ubistava iz časti do genitalnog sakaćenja, kao da su švajcarski muslimani šefovi kojekakvih klanova ili kakvi pustinjski stanovnici.

U stvarnosti su tamošnji muslimani pretežno liberalni i tek pomalo religiozni. Većinom su to useljenici sa Kosova, iz Bosne ili Makedonije. Sve su to zemlje koje se nadaju da će jednog dana ući u EU. Najkasnije tada će EU prihvatiti u svoje redove i zemlje sa većinskim muslimanskim stanovništvom", kaže se između ostalog u komentaru lista Sueddeutsche Zeitung.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić