Bjelorusija kao dio Rusije?

Prema riječima ruskog premijera Vladimira Putina takav korak „potpuno zavisi od volje bjeloruskog naroda“. Putin je to rekao u ponedeljak, u ljetnjem kampu mladih koji podržavaju politiku Kremlja, na jezeru udaljenom 400 kilometara od Moskve.
Mladi okupljeni u kampu smatraju se „kadrovskom rezervom“ Rusije. U razgovoru Putin nije isključio ni mogućnost prisajedinjenja Južne Osetije, koja se otcijepila od Gruzije. Međutim i u ovom slučaju odluku moraju donijeti tamošnji građani.

Samo predizborni manevar?

Ruski premijer je istovremeno predsjednik stranke „Jedinstvena Rusija“ i namjera mu je, prema svemu sudeći, da obezbijedi više glasova iz nacionalističkog tabora, smatra Eberhand Šnajder iz Centra EU za Rusiju u Briselu. Šnajder kaže:

„Njegov cilj je da na izborima za Državnu dumu 4. decembra njegova partija Jedinstvena Rusija dobije dovoljan broj glasova da obezbijedi dvotrećinsku većinu“. Sa takvom većinom bilo bi moguće promijeniti ustav i omogućiti postupak za smjenjivanje predsjednika države. Do predsjedničkih izbora ostalo je još sedam mjeseci i Putin se još nije izjasnio da li će se kandidovati ili ne. Na čelu zemlje kao predsjednik on je prethodno bio punih osam godina, od 2000. do 2008. godine.
Prema mišljenju Mihaela Vinogradova iz fondacije Petersburška politika, Putin trenutno provjerava teme za predizbornu kampanju. Kako u Rusiji postoji izvjesna nostalgija za Sovjetskim Savezom izgleda da namjerava da kod ljudi pobudi očekivanja da bi Rusija mogla da proširi granice. To bi mogao biti dio Putinove strategije za predizbornu kampanju, smatra ovaj analitičar.

Bjeloruski politolog Vladimir Mackevič smatra čak da su Putinove izjave u omladinskom kampu, zapravo, njegov predizborni program. „Kremlj nikada nije odustao od namjere da anektira Bjelorusiju i da je pripoji Rusiji“, kaže ovaj analitičar. Međutim, Moskva niti je imala, niti ima konkretan plan za tako nešto.

Bezizgledni napori

Stručnjaci su jedinstveni u ocjeni da nema izgleda za spajanje dvije zemlje. I danas postoji „Rusko-Bjeloruska Unija“, ali samo na papiru, kaže Šnajder. Dogovor o Uniji postigli su još devedesetih godina bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko i tadašnji ruski predsjednik Boris Jelcin. Tada se tvrdilo da Lukašenko ima ambicije da postane predsjednik Rusije. Međutim, on se distancirao od unije sa Rusijom, nakon što je 2000. godine za predsjednika izabran Vladimir Putin.
Poznato je da se Putin ne slaže sa Lukašenkom i da bi radije vidio nekog drugog na čelu Bjelorusije. „Jedino su mali izgledi da se Lukašenko smjeni iz Moskve“, kaže Šnajder za Dojče vele.

Iznoseći ideju o eventualnom ujedinjenju sa Južnom Osetijom Putin izlazi na osjetljiv međunarodni teren. Međunarodna zajednica do sada nije priznala ni Južnu Osetiju, ni Abhaziju – nije ih priznala ni Bjelorusija. „To znači da međunarodna zajednica polazi od toga da Južna Osetija i Abhazija pripadaju Gruziji i ne vidim ni neke šanse, ni neke koristi za Rusiju ako bude vodila takvu politiku“, kaže Šnajder. Gruzija je izgubila kontrolu nad ove dvije oblasti nakon rata sa Rusijom u avgustu 2008. godine, a Moskva ih je priznala kao nezavisne države.

Odbijen prijedlog o ujedinjenju

U međuvremenu je Minsk odbio Putinovu ideju o ujedinjenju dvije zemlje. Predstavnik ministarstva spoljnih poslova Andrej Savinič podsjetio je na izjavu predsjednika Aleksandra Lukašenka da je nezavisnost Bjelorusije „svetinja“.
Ni Južna Osetija ne bi da se priključi Rusiji. „Naš narod se na referendumu 2006. godine izjasnio za nezavisnost i nema namjeru da postane dio Ruske Federacije“, izjavio je južnoosetijski ambasador u Moskvi Dmitrij Medojev. Međutim, političari u Južnoj Osetiji pominju eventualno ujedinjenje sa ruskom republikom Sjevernom Osetijom.

Autor: Markian Ostaptschuk/ Nenad Briski
Odg. urednica: Jasmina Rose