Blokada na sopstvenu štetu?

Nedolaskom na sjednicu Vijeća ministara BiH, HDZ-ovi ministri počeli su blokadu vlasti koja bi, kako tvrde kritičari, mogla najviše koštati upravo HDZ BiH.

Sjednica Vijeća ministara BiH, koja je trebalo da bude održana u četvrtak (18.10.) 2018. godine, ogođena je zbog nedostatka kvoruma. Na sjednicu nisu došli ministri iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Time je, kako tvrde analitičari, produbljena politička kriza u ovoj zemlji koju su čelnici najutjecajnije hrvatske stranke najavili nezadovoljni izborom Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u međuvremenu je i zvanično potvrdio da su izmjene Izbornog zakona na principu „legitimnog predstavljanja" naroda uslov za formiranje vlasti.

Shodno izbornim rezultatima, HDZ BiH može blokirati uspostavu vlasti na gotovo svim nivoima. Novinarka Dnevnog Avaza Semira Degirmendžić ističe da izborni rezultat HDZ-u BiH omogućava da Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, koji inače broji 17 delegata, popuni sa čak 12 svojih delegata. „Znamo da od Doma naroda zavisi izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH koji predlažu mandatara za sastav nove entitetske vlade. HDZ BiH može onemogućiti i formiranje vlasti u kantonima u kojima ima većinu, zbog čega bi kasnilo konstituiranje Doma naroda Parlamenta Federacije“, kaže Semira Degirmendžić za Deutsche Welle.

Blokade Vijeća ministara i Doma naroda parlamenta BiH

Ona podsjeća da su na sceni i opstrukcije rada Vijeća ministara BiH. „Premda niko iz HDZ-a BiH ne želi javno reći da je nedolazak njihovih ministara povezan s izbornim procesom i formiranjem vlasti, jasno je da je Vijeće ministara trenutno u blokadi i da HDZ BiH na ovaj način demonstrira mehanizme blokade kako državnih, tako i entitetskih institucija, jer ne zasjeda ni Vlada FBiH, u kojoj također participira HDZ BiH sa svojim ministrima“, kaže naša sagovornica.

Bosnien und Herzegowina Professor Slavo Kukić

Slavo Kukić: Politička blokada se u konačnici može obiti o glavu HDZ-u

Novinarka Dnevnog Avaza napominje da entitetski parlamenti delegiraju članove klubova naroda u Dom naroda Parlamenta BiH, pa je jasno da bez volje HDZ-a BiH Parlament Federacije ne može delegirati predstavnike u Klub hrvatskog naroda u državnom Parlamentu. „Zato je moguće da na državnom nivou bude konstituiran Predstavnički dom u novom sazivu, a da aktuelni Dom naroda Parlamenta BiH ne može raditi ni u ovom sazivu, jer od pet delegata iz reda hrvatskog naroda, tri su iz HDZ-a BiH, dok je jedan član Hrvatske seljačke stranke – koalicijskog partnera HDZ-a BiH“, kaže Semira Degirmendžić.

Blokade više škode političkoj eliti nego građanima?

Može li HDZ BiH blokadama institucija vlasti doći do cilja?  Neki kritičari tvrde da bi upravo HDZ BiH mogao imati najviše štete od blokade vlasti jer bi, prema izbornim rezultatima, ova stranka trebala biti zastupljena u institucijama od kantonalnih do državnog nivoa i to u punom kapacitetu. Doktor socioloških nauka Slavo Kukić kaže da bi blokada vlasti daleko više škodila političkoj eliti nego građanima, podsjećajući da vlast u Federaciji BiH ni prethodne četiri godine nije funkcionirala.

„Što se tiče političke klase, blokada se po mom sudu u konačnici može obiti o glavu HDZ-u BiH i njezinom lideru jer ih definitivno demaskira pred očima svjetskih centara moći i to ne kao one koje karakterizira sustav evropskih vrijednosti, nego kao interesno-političku grupu kojoj je važno zadržati status quo a time i svoju moć i uticaj. Ako se to demaskira, onda bi, prije svega, cijenu mogli platiti upravo HDZ i njezin lider“, kaže Kukić.

Problemi za budžetske korisnike

Politički analitičar Srećko Latal podsjeća da je i ranije bilo blokada u formiranju i funkcioniranju vlasti u BiH. „Shodno izbornim rezultatima, HDZ BiH kao i SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) imaju mogućnost da, ako tako odluče, blokiraju vlast. To bi dovelo do finansijskog, a onda i administrativnog kolapsa Federacije BiH još do kraja ove godine. Ukoliko ne dođe do formiranja Parlamenta Federacije BiH koji bi do kraja godine mogao donijeti budžet ili makar odluku o privremenom finansiranju, došlo bi do blokade finansijskih tokova u Federaciji BiH", kaže Latal.

On dodaje da bi to najviše pogodilo budžetske korisnike, uključujući stranačke kadrove u insitucijama vlasti i da bi nove blokade dodatno pojačale tenzije i narušile političku i ekonomsku situaciju, što bi se negativno odrazilo i na sigurnosne prilike.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android