Bogati južni Europljani, siromašni Nijemci?

Njemačka vlada nakon cijelog uzbuđenja na Cipru smatra da je bila u pravu kad je ostala čvrsta u zahtjevu da bogati na toj otočkoj zemlji sudjeluju u spašavanju od bankrota. Inače bi građani u Njemačkoj negodovali protiv financijske pomoći Cipru, navodi se u vladinim krugovima. Jer prema u utorak (9.4.) objavljenim rezultatima studije, koju je dala izraditi Europska središnja banka (ESB), Ciprani su u prosjeku tri puta bogatiji od Nijemaca.

Nacionalne narodne banke su ispitale ukupno 62.000 kućanstava iz 15 zemalja eurozone o njihovom posjedovnom stanju. Od ukupno 17 članica eurozone u okviru studije samo nisu ispitane Irska i Estonija. U obzir su uzete ušteđevine, nekretnine i/ili automobili te je sve to zbrojeno, a dugovi su oduzeti.

Spašavaju jug i moraju zato plaćati veće poreze

Rezultati su brizantni: kućanstva u kriznim zemljama u prosjeku raspolažu većom imovinom od kućanstava u solidnim zemljama sjeverne Europe, koje za akcije spašavanja riskiraju svoje čvrste bonitete.

Prema izrađenoj studiji se na drugom mjestu u eurozoni nalazi upravo spašena državica Cipar, s prosječnom neto imovinom od 670.900 eura po kućanstvu. Samo Luksemburžani su još bogatiji. Na petom i šestom mjestu su se našle dvije velike krizne zemlje, Španjolska i Italija, s prosječnom imovinom po kućanstvo od gotovo 300.000 eura. To je puno manje nego u zemljama koje se nalaze u vrhu te liste, ali i puno više od onoga što Nijemci mogu nazvati "svojim". S 195.000 eura imovine po kućanstvu se Njemačka nalazi na devetom mjestu, iza Austrije i Francuske. Nijemce teško da može utješiti činjenica da dvije saveznice pri spašavanju eura, Nizozemska i Finska, imaju još lošije rezultate nego Njemačka.

Drugim riječima: sjeverni Europljani preuzimaju jamstva za pomoćne kredite te će, pod određenim okolnostima, uskoro možda čak morati plaćati veće poreze kako bi južnoeuropske zemlje izvukli iz krize i kako bi se sačuvala monetarna unija.

Vrijedi malo i detaljnije promotriti studiju

No, koliko god na prvi pogled skandalozno zvučali rezultati te studije, potrebno ih je još jednom detaljno promotriti. Studija na primjer u obzir nije uzimala mirovinske iznose i prava koja građani imaju kad je u pitanju državni mirovinski fond. Upravo ta prava su u Njemačkoj velika. Prema navodima Njemačke narodne banke su čak važan razlog zašto mnogi Nijemci ne vide potrebu da se imovinski na neki drugi način osiguraju, odnosno osiguraju neke druge imovinske vrijednosti.

Sadržaj studije dodatno relativizira činjenica da je važnu ulogu pri obuhvaćanju imovine građana igralo posjedovanje nekretnina. Dok u Španjolskoj, na primjer, kvota onih koji imaju vlastitu kuću ili stan iznosi 83 posto, u vlastita četiri zida živi samo 44 posto Nijemaca. To je na jednoj strani zbog toga što su njemačke banke svjesnije rizika te im je kod kredita za nekretnine od velike važnosti udio privatnog kapitala i bonitet onoga koji uzima kredit. S druge strane se i životni stav Nijemaca promijenio posljednjih desetljeća. Mlade obitelji se više ne sele na selo, već ostaju u velikim gradovima, uzimajući pritom u obzir plaćanje stanarine. Osim toga, za tu nižu kvotu vlasnika nekretnina je dijelom odgovoran i sve veći broj kućanstava s jednom osobom.

Glavna poruka ostaje da su južni Europljani bogatiji

Dok u Njemačkoj plaćanje stanarine nije nužno znak siromaštva, u zemljama poput Španjolske ni vlasništvo vlastite kuće ili stana ne znači nužno bogatstvo. Jer u nekim zemljama eurozone je puknuo mjehur nekretnina. Tko je znači za vrijeme booma kupio neku nekretninu, sada je u opasnosti da kreditne dugove više ne mogne vratiti. Usto, podaci ESB-a za Španjolsku su iz 2008. godine. Od tada su cijene nekretnina pale za 40 posto.

No, iako su neki podaci u međuvremenu zastarjeli i možda nisu sveobuhvatni, ništa se ne mijenja na glavnoj poruci studije da postoji velika privatna imovina u južnoj Europi, iako su mnoge te zemlje visokozadužene. Stoga se može očekivati od vlade u Berlinu da ni u budućnosti neće odustati od svoga stava da krizne zemlje dobiju financijsku pomoć, ali samo uz oštre uvjete.

Autorice: Zhang Danhong / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina